Osam od deset Europljana, njih čak 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima. Naime, posljednje istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta prije izbora u lipnju otkrilo je sve veću zabrinutost građana trenutačnim geopolitičkim okolnostima.



Rezultati istraživanja upozoravaju na pozitivne trendove kada je riječ o ključnim izbornim indikatorima, samo nekoliko tjedana prije nego što će europski građani izići na birališta od 6. do 9. lipnja. Interes za izbore, svijest o tome kada će se oni održati te izgledi izlaska na birališta rastu u odnosu prema posljednjim mjerenjima provedenim jesenas.

U Hrvatskoj sada 61 posto građana kaže da ih zanimaju europski izbori (4 postotna boda više u odnosu prema jeseni 2023. te čak 24 postotna boda više u odnosu prema veljači/ožujku 2019.), a 57 posto ističe kako bi na njih vjerojatno izišli da se održavaju idućeg tjedna. Velika većina građana, njih 83 posto, smatra da Hrvatska ima koristi od članstva u EU-u, što je više od europskog prosjeka, koji iznosi 71 posto.

Na razini EU-a 60 posto građana kaže da su zainteresirani za izbore u lipnju, što je 3 postotna boda više u odnosu prema jeseni 2023. te 11 postotnih bodova više u odnosu prema 2019. Da će vjerojatno izići na europske izbore kaže 71 posto ispitanika. Ovi rezultati pokazuju da su građani svjesni važnosti glasanja u aktualnim geopolitičkim okolnostima, navodi se u analizi istraživanja. Njih 8 od 10 (81 %) slaže se kako je izlazak na birališta sada još važniji. To je stajalište velike većine u svim državama članicama te 79 posto ispitanika u Hrvatskoj.

“Europljani su svjesni važnosti izbora te činjenice da je glasanje još važnije u trenutačnom geopolitičkom kontekstu. Pozivam građanke i građane da iskoriste svoj glas na predstojećim europskim izborima kako bi ojačali europsku demokraciju i oblikovali budućnost Europe", rekla je Roberta Metsola, predsjednica Europskog parlamenta.

Ususret kraju ovog saziva 81 posto građana EU-a ima pozitivnu ili neutralnu predodžbu Europskog parlamenta, a samo 18 posto negativnu. Osim toga većina ispitanika (56 %) smatra da bi Parlament trebao imati važniju ulogu. U Hrvatskoj bi čak 64 posto ispitanika voljelo da Europski parlament ima važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a 7 posto ne želi nikakve promjene. Ukupno pozitivnu ili neutralnu predodžbu o Parlamentu ima čak 86 posto građana.



“Parlament i Europska unija postigli su nevjerojatno mnogo proteklih godina. Bili smo suočeni s izvanrednim i teškim okolnostima, ali smo iz tih izazova izišli još snažniji i ujedinjeniji. Parlament je bio i bit će glas građana i njihov zagovornik u Europskoj uniji", istaknula je Metsola.

U izbornoj kampanji ispitanici u Hrvatskoj prije svega očekuju raspravu o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 %) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 %). Slijede budućnost Europe (27 %), obrana i sigurnost EU-a (26 %), borba protiv terorizma i organiziranog kriminala (25 %), poljoprivreda i djelovanje protiv klimatskih promjena (po 22 %), javno zdravstvo (21 %), vladavina prava te autonomija EU-a u području industrije i energetike (po 20 %). Migracije i azil kao važnu temu uoči izbora izdvaja 16 posto ispitanika. Jednako toliko i prava potrošača. Digitalizacija je prioritet za njih 15 posto, a za 13 posto rodna ravnopravnost kao i humanitarna i razvojna pomoć.

Na razini EU-a građani žele da glavne teme rasprave budu borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (33 %) te javno zdravstvo (32 %). Potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta kao i europska obrana i sigurnost su zajedno na trećem mjestu (sa po 31 %). U ovom mandatu za građane je pitanje zajedničke obrane i sigurnosti dobilo na važnosti zbog ruske agresije na Ukrajinu. Sada se ono spominje kao glavni prioritet kampanje (ili jedan od dva glavna) u devet država članica. Najviše u Danskoj (56 %), Finskoj (55 %) te Litvi (53 %). Građani smatraju da su obrana i sigurnost ključni za jačanje pozicije EU-a na međunarodnoj sceni (37 %), a slijede energetika, sigurnost hrane, odnosno poljoprivreda (sa po 30 %). Četiri od deset ispitanika kaže da je Unija postala važniji akter u posljednjih nekoliko godina, 35 posto smatra da je njezin utjecaj ostao isti, a 22 posto da se smanjio.

Proljetno istraživanje Eurobarometra provedeno je u svih 27 članica Europske unije, a obavljeno je ukupno 26.411 intervjua.