Parovi koji jedu mnogo hrane iz mora imaju više spolnih odnosa i brže osiguraju potomstvo od onih koji izbjegavaju školjkaše ili srdelice, pokazalo je američko istraživanje.

Znanstvenici su pratili 500 parova u Michiganu i Teksasu tijekom jedne godine tražeći od njih da bilježe potrošnju hrane iz mora i učestalost spolnih odnosa. Istraživanje je pokazalo da su izgledi za spolni odnos bili 39 posto veći u dane kad je par konzumirao plodove mora. Do kraja godine 92 posto parova koji su bar dva puta tjedno na jelovniku imali morske specijalitete začelo je dijete, u usporedbi sa 79 posto onih koji su jeli manje ribe i školjkaša. Povezanost morske hrane i plodnosti ostala je i kad se uzelo u obzir učestalost spolnih odnosa.
- Dok povećanje seksualne aktivnosti može biti jedan bihevioralni mehanizam koji povezuje unos morske hrane i veću plodnost, to nije jedini mehanizam. Smatramo da uočena veza morske hrane i plodnosti, neovisno o seksualnoj aktivnosti, može biti posljedica poboljšanja u kvaliteti sjemena i menstrualnog ciklusa. pa onda i kvalitete embrija. Prijašnja istraživanja uočila su te pozitivne učinke povećanog unosa morske hrane i masnih kiselina - kaže voditeljica studije Audrey Gaskins, nutricionistica s harvardske škole javnog zdravlja u Bostonu.
Liječnici savjetuju pacijentima da bar dva puta tjedno jedu ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama poput lososa, skuše, haringe ili tune jer je unos tih kiselina povezan sa smanjenjem rizika od srčanog i moždanog udara. No ženama koje žele začeti sugerira se da ne jedu više od tri puta tjedno ribe kako bi izbjegle izlaganje živi koja može izazvati prirođene poremećaje djeteta i ima je dosta u morskim psima, sabljarkama, skuši i tuni.
Znanstvenici su utvrdili da su muškarci koji su jeli više morske hrane u godini prije istraživanja imali češće spolne odnose od muškaraca koji su jeli manje plodova mora, a kod žena ta veza nije bila toliko jasna, pokazalo je istraživanje.
Prema znanstvenicima, na izglede za začeće nije utjecalo koliko je morske hrane par konzumirao u godini prije istraživanja, navodi se u radu objavljenom u časopisu Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism. Na to koliko su ljudi jeli morske hrane nije utjecalo njihovo obrazovanje, prihodi, vježbanje ili tjelesna masa.
Manjkavost je studije što nije preciznije analizirano koju su vrstu ribe ispitanici jeli, a što bi upozorilo na rizik njihove izloženosti živi, upozoravaju stručnjaci.
- Nisu sve ribe jednake. Mnogo srdela ili inćuna je dobro jer su maleni i u njima nema mnogo zagađenja. Tuna je kompliciranija jer može sadržavati više žive - kaže Tracey Woodruff sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu. Hina