Objavljeno 4. lipnja, 2018.
Moždani udar jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema. Drugi je uzrok smrtnosti u svijetu. Godišnje u svijetu obolijeva 15 milijuna osoba, a umire 5,5 milijuna, što je 9,6 % svih smrti. I u Osječko-baranjskoj županiji moždani je udar drugi po učestalosti uzrok umiranja. Godine 2012. od posljedica ove bolesti u našoj je županiji umrlo 705 osoba, odnosno 17,2 % svih umrlih. Moždani udar češće je uzrok smrti u žena (19,0 % umrlih žena) nego u muškaraca (15,4 % umrlih muškaraca). Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) jedna od šest osoba tijekom života dobit će moždani udar.
Čimbenici rizika
Dob je značajan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Starije osobe češće obolijevaju od moždanog udara, no čak 46 % moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine života, što čini moždani udar vrlo velikim zdravstveno-ekonomskim problemom.
Određene bolesti poput hipertenzije, bolesti srca, hiperlipoproteinemije (povišene masnoće u krvi), šećerne bolesti i migrene višestruko povećavaju vjerojatnost nastanka moždanog udara. Prethodno preboljeli moždani udar, kao i TIA, te neke druge bolesti (bolesti štitnjače, zubnog mesa, herpes zoster), također djeluju kao čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Primarna prevencija ove bolesti najučinkovitiji je oblik prevencije. Programi prevencije usmjereni su na unaprjeđivanje zdravlja i promjene stila života: reguliranje tjelesne težine (indeks tjelesne mase u rasponu 18.5 - 24.9), promjena prehrane (smanjivanje unosa soli, masti i ugljikohidrata, uvođenje prehrane s dosta voća, povrća, ribe i maslinovog ulja), redovita tjelesna aktivnost (najmanje 30 min. dnevno), prestanak pušenja, izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola, individualni načini izbjegavanja stresa te provođenje preventivnih zdravstvenih pregleda (sistematski pregledi).
Kako smanjiti rizik?
Da biste smanjili rizik nastanka moždanog udara, potrebno je promijeniti štetne životne navike. Pridržavajte se sljedećih uputa:
KONTOLIRAJTE KRVNI TLAK
Ako vam je povišen krvni tlak, slijedite upute svog liječnika obiteljske medicine kako ga sniziti. Liječenjem povišenog krvnog tlaka smanjujete rizik obolijevanja od moždanog udara i bolesti srca.
PRESTANITE PUŠITI Pušenje cigareta povezano je s rizikom razvoja moždanog udara. Istraživanja su pokazala da je rizik niži u osoba koje su prestale pušiti unatrag 2 - 5 godina u odnosu prema pušačima.
REDOVITO VJEŽBAJTE I ZDRAVO STARITE Sjedeći način života postaje uobičajen već u djetinjstvu i ranoj mladosti. Tjelovježbom jačate svoje srce, poboljšavate cirkulaciju, održavate preporučenu tjelesnu težinu i osjećate se bolje. Debljina povećava opasnost od razvoja povišenog krvnog tlaka, začepljenja krvnih žila (ateroskleroze), bolesti srca i šećerne bolesti neovisne o inzulinu. Tjelesna aktivnost (brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje, rad u vrtu) smanjuje rizik od moždanog udara i bolesti srca. Prije započinjanja bilo kojeg oblika programirane tjelesne aktivnosti razgovarajte sa svojim liječnikom.
HRANITE SE ZDRAVO Odaberite, pripremajte i jedite hranu koja ima niži udjel masnoća životinjskog podrijetla, zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Izbjegavajte prehranu bogatu koncentriranim ugljikohidratima (slastice, kolači…), alkohol, umjereno koristite sol (3 g natrija/dan), radije dosoljavajte hranu pri kušanju. Povećajte unos povrća, voća i ribe.
KONTROLIRAJTE ŠEĆERNU BOLESTAko se ne liječi, šećerna bolest može oštetiti krvne žile i tako izazvati začepljenja koja su jedan od rizičnih čimbenika za razvoj moždanog udara.
ODMAH IZVIJESTITE SVOG LIJEČNIKA O ZNAKOVIMA MOŽDANOG UDARA Ako se pojave upozoravajući znakovi moždanog udara, odmah izvijestite svog liječnika. Moždani udar ima bolji terapijski ishod ako se liječenje započne u prvih 3 do 6 sati od početnog događanja.
doc. dr. sc. Senka Samardžić, dr. med., specijalist javnog zdravstva
KOJI SU NAJČEŠĆI SIMPTOMI?
l utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
l poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe
l naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
l naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
l gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima
l omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi, osobito povezani s drugim simptomima