Dok se maturanti pripremaju za državnu maturu, osmaše tek čeka sve bliži upis u srednju školu. Posljednjih godina često se mogu čuti komentari struke kako je sve više odlikaša – naročito onih koji osnovnu školu završavaju s čistom peticom, zbog čega se u upitnost dovodi pravednost ocjenjivanja, a osobito se prozivaju manje sredine “gdje se svi poznaju” i gdje je manje učenika.

Nerijetko se tako može čuti da petica iz nekog manjeg ruralnog mjesta nema jednaku težinu kao ona iz neke veće gradske škole. Zbog hiperprodukcije odlikaša, događa se da se prilikom upisa u 1. razred srednje škole javlja velika konkurencija i upisati se ne mogu svi koji su to zaslužili, jer ih u tome priječi samo jedna četvorka, koja je možda “teža” nego nečija petica. Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole od 2015. godine školama daje mogućnost provođenja provjera posebnih znanja. Naravno, za to trebaju postojati opravdani razlozi, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja mora dati suglasnost. Kako doznajemo iz Ministarstva, većina hrvatskih srednjoškolaca za sada ne mora strepjeti hoće li uz osnovne uvjete morati polagati i “prijamne ispite”, jer će ih ove godine provoditi samo dvije zagrebačke gimnazije - uz prošlogodišnju XV. gimnaziju i Gimnazija Tituša Brezovačkog.

Ravnatelji nekih od najpoželjnijih slavonskih srednjih škola koje upisuju najbolji učenici smatraju kako ipak za time nema potrebe – jedni smatraju da bi to bila “pljuska” nastavnicima u osnovnim školama, drugi da bi se izazvao dodatan stres djeci, a treći da se zapravo zakasnilo s takvom mogućnošću – sve je manje djece.

A da se takve provjere trebaju provoditi upravo u najvećim gradovima poput Zagreba, smatra Zlatko Markovinović, prof., ravnatelj Gimnazije “Matija Mesić” Slavonski Brod, koju će ove godine upisati 180 prvaša općeg, matematičkog i jezičnog smjera.

- Dodatne provjere mogu provoditi isključivo srednje škole u velikim gradovima, u kojima zbog velikog broja stanovnika ima i veći broj odlikaša, gdje će se dogoditi situacije da se na jedno mjesto u nekoj popularnoj gimnaziji prijave dva ili tri učenika s 5,0 prosjekom. U našoj županiji takvih problema trenutačno, na žalost, nemamo i nećemo imati u sljedećih najmanje pet-šest godina, ako se ovakav negativan trend iseljavanja nastavi – objašnjava Markovinović prisjećajući se vremena kada je škola mogla birati samo najizvrsnije učenike. Sada se, kaže, moraju brinuti hoće li uopće biti dovoljno prijavljenih da popune razrede.

- Prije tri, četiri godine imali smo 1100 učenika, sada ih imamo 750, što zbog pada nataliteta, što zbog iseljavanja cijelih obitelji u inozemstvo i migracija unutar države. Prošle je godine to najviše došlo do izražaja - ističe.

- Kada nemate dovoljan broj djece, nemate ni dovoljan broj izvrsnih učenika – što manje djece, manje je i odličnih, samim time je i nedovoljan broj onih koji gimnaziju mogu upisati, a pala je i kvaliteta u osnovnim školama – dolaze nam djeca u 1. razred s “rupama u znanju”. Događa se zbog toga da gimnaziju mogu upisati i nešto lošiji učenici, pa čak i vrlo dobri, što u posljednjih 25 godina nije bio slučaj. Smatram da se dodatna provjera trebala uvesti prije 15 godina kada je za to bilo potrebe i ukinuti se prije tri-četiri godine – upozorava Markovinović.

Snježana Barabaš Seršić, ravnateljica III. gimnazije Osijek (prirodoslovno-matematička), kaže kako nisu razmišljali o dodatnim provjerama.

- Mislim da je to vrlo zahtjevan posao i da bi značio samo nepotreban stres za djecu od 15 godina. Besmisleno je da jedna škola sama provodi takva testiranja, jer postoji mogućnost da upravo zbog stresa neko dijete kojemu bi bolje išlo u školi, lošije prođe na toj provjeri i “otpadne”, a samim time bi se teško upisalo u neku drugu školu. Lani smo u prvom roku upisali sve učenike, a roditeljima djece koja imaju manje bodova od konkurencije savjetujemo da pokušaju upisati drugu školu koju će sigurno upisati, pa da se nakon prvog polugodišta, ako dijete ne bude zadovoljno, pokuša prebaciti – ističe Seršić.