Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju Akromion organizirala je u Zagrebu 12. simpozij “Gdje završava konzervativno, a započinje operacijsko liječenje u koštano zglobnoj kirurgiji?”, ovaj put pod nazivom “Naših prvih 10 godina”. Ova najveća privatna ortopedska bolnica u Hrvatskoj tim je stručnim skupom obilježila deset godina uspješnog rada. Simpoziju je nazočilo više od 400 liječnika obiteljske medicine, ortopeda, fizijatara i fizioterapeuta.

Kao i svaki put, simpozij je sudionicima pružio pregršt informacija o novim metodama liječenja, a u nekima su, kao i obično na ovim područjima, predvodnici liječnici Akromiona.

Prof. Nikola Čičak, ravnatelj bolnice Akromion i svjetski priznati ortoped u području operativnog liječenja ramena, govorio je o zamkama u dijagnostici i liječenju bolnog ramena, a mlada snaga dr. Damir Starčević o operacijama lakta i ručnog zgloba koje se ne izvode rutinski u svim bolnicama u Hrvatskoj. Spec. bolnica Akromion posjeduje RTG aparat i MR aparat za najsuvremeniju dijagostiku koja pomaže bolje i brže utvrditi uzrok tegoba u bolesnika, a može se primjenjivati i kod bolesnika s metalnim implantatima (osim kod slobodnih gelera u tkivu).

Kod velikih ortopedskih operacija – ugradnje endoproteza kuka i koljena dolazi do značajnog gubitka krvi u perioperacijskom razdoblju, a anesteziolozi Akromiona osmislili su novi protokol u primjeni sintetskog analoga aminokiseline lizina - traneksamične kiseline - koja ima antifibrinolitički učinak i na taj način “stabilizira” ugruške u području operativne rane. Novi protokol doveo je do smanjenja krvarenja i potrebe za transfuzijom krvi u ortopedskim operacijama. Protokol je objavljen u medicinskim časopisima i citiran više od 50 puta u znanstvenim i stručnim medicinskim časopisima diljem svijeta, a počeo se primjenjivati i u drugim hrvatskim bolnicama.

Još jedna zadivljujuća novina nakon šivanja meniska je implantacija – ugradnja umjetnog meniska koljena. Ozljede i puknuća meniska česte su traume među populacijom, a rezultiraju odstranjenjem puknutog meniska, ili šivanjem meniska, ako je puknuće takvog tipa da ga je moguće sašiti i nalazi se u vaskulariziranoj zoni meniska. Odstranjivanjem meniska nakon deset i više godina kod 90 % bolesnika dolazi do razvoja degenerativnih promjena – osteoartritisa koljena. Jedna od metoda sprječavanja takvog ishoda je implantacija – ugradnja umjetnog meniska – “nosača” u koji urasta vaskulatura iz preostalog dijela meniska i na taj način formira funkcionalno dobar menisk u koljenu.

U današnjim vremenima vrlo su popularni razni pripravci za intraartikularnu primjenu – od dugo godina primjenjivane hijaluronske kiseline, do autolognog kondicioniranog seruma i PRP –plazme obogaćene trombocitima. Iako su se pokazali korisnima, studije za sada još nisu dokazale da su noviji pripravci (značajno kompliciraniji za pripravu, pa tako i mnogo skuplji), i značajno bolji, nego usporedivi s primjerice primjenom starije hijaluronske kiseline. Druga vruća tema je primjena matičnih stanica u ortopediji. Matične stanice mogu biti hematopoetske koje se već rutinski primjenjuju u liječenju krvnih bolesti, te MSC (mezenhimalne matične stanice) koje se proučavaju u nadi rješenja proizvodnje zglobne hrskavice. Matične stanice iz masnog tkiva, što je u zadnje vrijeme hit na društvenim mrežama, za sada u ispitivanjima nisu potvrdile svoju popularnost: materijal uzet iz masnog tkiva upitne je čistoće i dvojbene učinkovitosti zbog malog broja matičnih stanica u njemu. Najveći izazov u liječenju mezenhimalnim matičnim stanicama predstavlja pitanje kako ih integrirati na određeno mjesto kod primatelja i kako pomoći u pravilnoj diferencijaciji istih, tj. kako ih natjerati da proizvedu baš one stanice hrskavice kakve nam trebaju u zglobu. Primjena matičnih stanica budi nadu u uspješnije liječenje mnogih ortopedskih bolesti, ali za sada nedostaju kvalitetne kliničke studije i dugoročni rezultati takvog liječenja.

Ono najvažnije na čemu medicinski djelatnici na polju rehabilitacije nakon ortopedskih operacija zahvaljujemo Specijalnoj bolnici Akromion, brojni su postoperacijski protokoli za rehabilitaciju nakon operacija zglobova ramena, lakta, šake, kuka, koljena i stopala, kao i kralježnice. Vrijedni i stručni fizioterapeuti i liječnici izradili su precizne protokole za rehabilitaciju po tjednima nakon svakog zahvata i na taj način omogućili nama koji provodimo rehabilitaciju na periferiji, udaljeni od operatera, da točno slijedimo prirodan tijek oporavka nakon određenih zahvata, da pratimo ide li tijek oporavka kod našeg pacijenta očekivano, ili iz nekog razloga/komplikacije kasni pa treba revidirati postupak i, na kraju, sprječava nas da prerano počnemo s nekim kretnjama i aktivnostima koje bi mogle naštetiti oporavku i povratku uobičajenim aktivnostima.

U Poliklinici OTOS-Vita od samog početka našeg rada u rehabilitaciji nakon ortopedskih zahvata slijedimo Akromionove postoperativne protokole za rehabilitaciju pa se trudimo nazočiti svim simpozijima i edukacijama koje Specijalna bolnica Akromion organizira. Tako je bilo i ovaj put – osječka ekipa tradicionalno u velikom broju, nas desetak, sudjelovala je aktivno na simpoziju i stekla nova znanja na dobrobit svojih budućih pacijenata.

Đurđica Kesak-Ursić, dr. med, Spec.fizikalne med.i rehaiblitacije, Ravnateljica Poliklinike OTOS-Vita, Osijek