ŽUPANJA

Proteklog su tjedna zbog porasta vodostaja Save na području županjske Posavine uvedene redovne mjere obrane od poplave i stanovnici su sa strepnjom čekali dolazak vodenog vala. Situacija oko vodostaja Save i bosanskih rijeka, koje bi mogle donijeti velike količine vode, posebice se budno pratila u Cvelferiji koja je u svibnju 2014. godine poplavljena i pretrpjela goleme štete. I svaki porast Save na tome području budi novi strah. Vodeni val prošao je i ovaj put, srećom, na tome području veće ugroze nije bilo. Vodostaj Save kod Županje nije prešao prognoziranih +940 centimetara i nije bilo potrebe za izvanrednim mjerama obrane od poplave koje se uvode na +980 centimetara. Vodostaj je već nekoliko dana u stagnaciji i jučer je, primjerice, u 11 sati bio +917, za osam centimetara niži nego 24 sata ranije. Građani koji su se proteklih dana u velikom broju okupljali na savskom nasipu i provjeravali situaciju, uvjereni su kako do tolikog porasta vodostaja zasigurno ne bi dolazilo da se iz Save eksploatiraju šljunak i pijesak i da se redovito održava korito rijeke.

- Počele su nam svako malo prijetiti poplave i ono što se prijašnjih godina događalo daleko od nas i što smo gledali na televiziji, sada je stiglo i nama. Postali smo ugroženo područje, vodostaj Save u Županji prije četiri godine dostigao je svoj povijesni maksimum od čak +1191 centimetar. Sava je tada potopila Gunju i okolna sela. A svemu tome kumovala je zabrana eksploatacije šljunka i pijeska na hrvatskim rijekama, jer su korita sada sve plića. Iz godine u godinu situacija će biti sve gora i Sava će nam sve više prijetiti - zabrinuti su Županjci.

I dok je s hrvatske strane Save eksploatacija zabranjena, ona se, napominju građani, i dalje bez problema vrši na bosanskoj strani rijeke pa stoga ne vide svrhu te zabrane.

Isto promišljaju i mještani susjedne Brodsko-posavske županije koja se također proteže uz Savu. A Brođani su odlučili otići korak dalje. Kako prenosi portal Sbplus, iz Brodsko-posavske županije pokrenut će inicijativu za pokretanjem izmjena Zakona o vodama iz 2010. godine, kojim je zabranjena eksploatacija šljunka iz korita rijeke. Najavio je to dožupan brodsko-posavski Stjepan Bošnjaković kazavši kako su i na Stožeru Civilne zaštite razgovarali o toj problematici. Upozorio je da zabrana vađenja šljunka i pijeska smanjuje volumen korita Save, što rezultira visokim vodostajima. Nadalje, plićim je koritom manja i plovnost rijeke, a nastaje i izravna gospodarska šteta za ljude koji su se bavili eksploatacijom šljunka, ali i za građevinare koji pijesak moraju kupovati u BiH i Srbiji i skuplje ga plaćati. “Čim prođe gužva s vodostajima koji se sada smiruju, ići ćemo prema nadležnom Ministarstvu gospodarstva u pokretanje inicijative kako bi se ova situacija promijenila”, najavio je dožupan Bošnjaković.

U odgovoru na naš upit iz Hrvatskih voda podsjećaju da je Zakonom o vodama koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine, uvedena načelna zabrana eksploatacije šljunka i pijeska koju prijašnji zakon nije poznavao, a razlozi su stručne prirode (očuvanje vodnog režima), zajedno s razlozima zašite okoliša.

“Zabrana se odnosi na eksploataciju šljunka i pijeska, osobito iz neobnovljivih ležišta u vodotocima i drugim tijelima površinskih voda, u uređenom inundacijskom području te u neuređenom inundacijskom području, izuzev ako propisima o rudarstvu nije drukčije uređeno”, pojašnjavaju.

“Eksploatacije šljunka i pijeska iz obnovljivih ležišta značajnih za vodni režim, može se dopustiti putem ugovora o koncesiji iz Zakona o vodama, koji sklapa nadležno ministarstvo s koncesionarom, kako je dopunama Zakona o vodama iz 2013. godine predviđeno. Međutim, i u slučaju primjene takve iznimke, propisani su strogi uvjeti, i to ako eksploatacija bitno ne mijenja prirodne procese te ako služi održavanju voda i vodnih putova na unutarnjim vodama”, stoji u odgovoru.

U Hrvatskim vodama navode da se za provedbu takvog zahvata u prostoru provodi odgovarajuća procjena utjecaja na okoliš, odnosno ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu prema posebnim propisima.