Hrvati u Mađarskoj jedna su od najbolje organiziranih hrvatskih nacionalnih zajednica u svijetu. Hrvati su ovdje autohtona nacionalna manjina, ovdje su, na istom prostoru, kako to Podravci s mađarske strane granice vole reći, od stoljeća sedmog - vrijedi podsjetiti na riječi hrvatske generalne konzulice u Pečuhu Vesne Haluga koje smo prenijeli u intervjuu prošloga tjedna objavljenom u Glasu Slavonije.

Kako su to organizirani Hrvati u susjednoj nam zemlji, a tamo ih je 50-ak tisuća, i sami smo se uvjerili razgovarajući s njihovim predstavnicima u Pečuhu. Taj je nama obližnji grad središte Hrvata u Mađarskoj, jer iako su raštrkani po gotovo cijeloj Mađarskoj, najviše naših sunarodnjaka živi u Baranjskoj županiji, pa je logično Pečuh mjesto u kojem se nalazi sjedište Hrvatske državne samouprave, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Hrvatsko kazalište, Hrvatski klub August Šenoa. U Pečuhu je i jedina samostalna katedra hrvatskog jezika.

Hrvatska državna samouprava (HDS) vrhovno je političko tijelo hrvatske zajednice u Mađarskoj. Predstavnici mjesnih i županijskih hrvatskih samouprava te članovi skupštine državne samouprave biraju se na lokalnim izborima. Skupština Hrvatske državne samouprave predstavlja svojevrsni parlament Hrvata u Mađarskoj. Skupština ima 23 člana iz svih mađarskih regija u kojima žive Hrvati.

Ivan Gugan, predsjednik je Hrvatske državne samouprave. U razgovoru koji smo vodili u Pečuhu, u prostorima HDS-a, Gugan kaže kako Hrvati svoju samoupravu imaju u 115 naselja i šest mađarskih županija.

- Temeljni je cilj Hrvatske državne samouprave očuvanje hrvatske kulture, jezika i običaja Hrvata u Mađarskoj u suradnji s udrugama i različitim društvima Hrvata. Osim toga imamo i ustanove koje smo osnovali kako bi nam bile od pomoći i ostvarenju temeljnih ciljeva. U šest regija žive Hrvati, od Bačke, gdje su bunjevački Hrvati, zatim Baranje, gdje su Šokci zatim Hrvati Bošnjaci, pa podravski Hrvati, pomurski i gradišćanski Hrvati te racki Hrvati oko Budimpešte. U svakoj od šest regija imamo kulturne centre. U Pečuhu imamo Hrvatsko kazalište, Hrvatski znanstveni zavod, izdavačku kuću, medijski centar. Svakako su nam vrlo važni obrazovni centri – u Budimpešti, Santovu i Pečuhu. Pokrećemo obrazovni centar i u Sambotelu, u Gradišću. Za sada su tamo vrtić, koji je počeo raditi prije godinu dana, te osnovna škola, koja je krenula ove školske godine. Nadamo se da ćemo za deset godina u Sambotelu imati kompletan obrazovni sustav - naglašava Gugan.

Pojašnjava kako su hrvatske škole pokrenute odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata. Tadašnji hrvatski aktivisti obilazili su naselja i nagovarali roditelje da upišu djecu u hrvatske škole. Gugan podsjeća da su mnogi od tih ljudi početkom 50-ih godina prošlog stoljeća proganjani, završili su u zatvorima, a mnogi su i umrli samo zato što su bili Hrvati i što su željeli očuvati hrvatski jezik među sunarodnjacima.

- Hvala Bogu, ipak je većina tih škola opstala. Danas oko tri tisuće djece u Mađarskoj uči hrvatski jezik - ističe Gugan.

Na pitanje o pomoći institucijama Hrvata u Mađarskoj iz matične zemlje, odnosno Generalnog konzulata u Pečuhu, Gugan vrlo pohvalno govori o konzulici Vesni Haluga, za koju kaže da se vjerojatno dijelom osjeća kao Hrvatica iz Mađarske. Pojašnjava kako konzulica uvijek izlazi u susret, “možda i više nego što je to posao diplomata”.

- Ona vidi te naše napore da očuvamo što smo naslijedili od predaka i doista nam mnogo pomaže kako službenim kanalima i svojim vezama, tako i vlastitim entuzijazmom. Kada je riječ o financiranju Hrvatske državne samouprave i obrazovnih institucija, gotovo sva sredstva osigurava nam Mađarska. Naravno, svaka pomoć iz Hrvatske dobro nam dođe - napominje Gugan.

Hrvatski školski centar Miroslav Krleža u Pečuhu, koji smo posjetili, objedinjuje hrvatski vrtić, osnovnu školu, gimnaziju i učenički dom. Uvjeti u ovom centru i na prvi su pogled vrhunski. Centar doista izgleda kao neka izvrsna privatna škola. Uređene učionice, i općenito unutrašnjost zgrada, vrlo lijepo i maštovito uređeno dvorište, igrališta, odlična kuhinja, vrlo lijepe sobe u učeničkom domu... Ravnatelj centra Gábor Gyorvári ističe kako škole u tom centru pohađa više od 400 djece uz još stotinjak mališana koji polaze dječji vrtić.

- Ako ćemo ovih 500-tinjak djece pomnožiti s roditeljima, bakama i djedovima, jasno je kako naša hrvatska zajednica ovdje broji nekoliko tisuća ljudi - kaže nam Gyorvári.

Čitava nastava u nižim razredima osnovne škole odvija se na hrvatskom jeziku, naravno, osim predmeta mađarski jezik i književnost. U višim razredima osnovne škole i gimnaziji nastava je dvojezična.

- Nacionalna skupina predmeta na hrvatskom je jeziku, a prirodnoslovno-matematički predmeti ponajprije na mađarskom jeziku, dok se terminologija koristi na oba jezika. Svi nastavnici, a tu nas je više od 40, govore hrvatski i mađarski jezik, naravno nekolicina još i njemački i engleski - kaže Gyorvári.

Činjenica je da u Mađarskoj sve manje ljudi hrvatskih korijena govori hrvatski jezik.

- Jednostavno zbog asimilacije ili miješanih brakova iz kojih djeca ne nauče hrvatski jezik. Zbog toga smo i zaključili da nam je izgradnja školskog sustava zapravo sada najvažnija. Zbog očuvanja našeg jezika, ali i općenito hrvatske kulture, tradicije i budućnosti Hrvata u Mađarskoj - zaključuje Ivan Gugan.