Novosti
HRVATI IZVAN HRVATSKE

Danas oko tri tisuće djece u Mađarskoj uči hrvatski
Objavljeno 6. ožujka, 2018.

Vezani članci

VESNA HALUGA, GENERALNA KONZULICA HRVATSKE U PEČUHU

Hrvati iz Mađarske su najbolje organizirana zajednica izvan zemlje

Hrvati u Mađarskoj jedna su od najbolje organiziranih hrvatskih nacionalnih zajednica u svijetu. Hrvati su ovdje autohtona nacionalna manjina, ovdje su, na istom prostoru, kako to Podravci s mađarske strane granice vole reći, od stoljeća sedmog - vrijedi podsjetiti na riječi hrvatske generalne konzulice u Pečuhu Vesne Haluga koje smo prenijeli u intervjuu prošloga tjedna objavljenom u Glasu Slavonije.

Kako su to organizirani Hrvati u susjednoj nam zemlji, a tamo ih je 50-ak tisuća, i sami smo se uvjerili razgovarajući s njihovim predstavnicima u Pečuhu. Taj je nama obližnji grad središte Hrvata u Mađarskoj, jer iako su raštrkani po gotovo cijeloj Mađarskoj, najviše naših sunarodnjaka živi u Baranjskoj županiji, pa je logično Pečuh mjesto u kojem se nalazi sjedište Hrvatske državne samouprave, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Hrvatsko kazalište, Hrvatski klub August Šenoa. U Pečuhu je i jedina samostalna katedra hrvatskog jezika.

Hrvatska državna samouprava (HDS) vrhovno je političko tijelo hrvatske zajednice u Mađarskoj. Predstavnici mjesnih i županijskih hrvatskih samouprava te članovi skupštine državne samouprave biraju se na lokalnim izborima. Skupština Hrvatske državne samouprave predstavlja svojevrsni parlament Hrvata u Mađarskoj. Skupština ima 23 člana iz svih mađarskih regija u kojima žive Hrvati.

Očuvanje kulture

Ivan Gugan, predsjednik je Hrvatske državne samouprave. U razgovoru koji smo vodili u Pečuhu, u prostorima HDS-a, Gugan kaže kako Hrvati svoju samoupravu imaju u 115 naselja i šest mađarskih županija.

- Temeljni je cilj Hrvatske državne samouprave očuvanje hrvatske kulture, jezika i običaja Hrvata u Mađarskoj u suradnji s udrugama i različitim društvima Hrvata. Osim toga imamo i ustanove koje smo osnovali kako bi nam bile od pomoći i ostvarenju temeljnih ciljeva. U šest regija žive Hrvati, od Bačke, gdje su bunjevački Hrvati, zatim Baranje, gdje su Šokci zatim Hrvati Bošnjaci, pa podravski Hrvati, pomurski i gradišćanski Hrvati te racki Hrvati oko Budimpešte. U svakoj od šest regija imamo kulturne centre. U Pečuhu imamo Hrvatsko kazalište, Hrvatski znanstveni zavod, izdavačku kuću, medijski centar. Svakako su nam vrlo važni obrazovni centri – u Budimpešti, Santovu i Pečuhu. Pokrećemo obrazovni centar i u Sambotelu, u Gradišću. Za sada su tamo vrtić, koji je počeo raditi prije godinu dana, te osnovna škola, koja je krenula ove školske godine. Nadamo se da ćemo za deset godina u Sambotelu imati kompletan obrazovni sustav - naglašava Gugan.

Pojašnjava kako su hrvatske škole pokrenute odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata. Tadašnji hrvatski aktivisti obilazili su naselja i nagovarali roditelje da upišu djecu u hrvatske škole. Gugan podsjeća da su mnogi od tih ljudi početkom 50-ih godina prošlog stoljeća proganjani, završili su u zatvorima, a mnogi su i umrli samo zato što su bili Hrvati i što su željeli očuvati hrvatski jezik među sunarodnjacima.

- Hvala Bogu, ipak je većina tih škola opstala. Danas oko tri tisuće djece u Mađarskoj uči hrvatski jezik - ističe Gugan.

Na pitanje o pomoći institucijama Hrvata u Mađarskoj iz matične zemlje, odnosno Generalnog konzulata u Pečuhu, Gugan vrlo pohvalno govori o konzulici Vesni Haluga, za koju kaže da se vjerojatno dijelom osjeća kao Hrvatica iz Mađarske. Pojašnjava kako konzulica uvijek izlazi u susret, “možda i više nego što je to posao diplomata”.

- Ona vidi te naše napore da očuvamo što smo naslijedili od predaka i doista nam mnogo pomaže kako službenim kanalima i svojim vezama, tako i vlastitim entuzijazmom. Kada je riječ o financiranju Hrvatske državne samouprave i obrazovnih institucija, gotovo sva sredstva osigurava nam Mađarska. Naravno, svaka pomoć iz Hrvatske dobro nam dođe - napominje Gugan.

Vrhunski uvjeti

Hrvatski školski centar Miroslav Krleža u Pečuhu, koji smo posjetili, objedinjuje hrvatski vrtić, osnovnu školu, gimnaziju i učenički dom. Uvjeti u ovom centru i na prvi su pogled vrhunski. Centar doista izgleda kao neka izvrsna privatna škola. Uređene učionice, i općenito unutrašnjost zgrada, vrlo lijepo i maštovito uređeno dvorište, igrališta, odlična kuhinja, vrlo lijepe sobe u učeničkom domu... Ravnatelj centra Gábor Gyorvári ističe kako škole u tom centru pohađa više od 400 djece uz još stotinjak mališana koji polaze dječji vrtić.

- Ako ćemo ovih 500-tinjak djece pomnožiti s roditeljima, bakama i djedovima, jasno je kako naša hrvatska zajednica ovdje broji nekoliko tisuća ljudi - kaže nam Gyorvári.

Čitava nastava u nižim razredima osnovne škole odvija se na hrvatskom jeziku, naravno, osim predmeta mađarski jezik i književnost. U višim razredima osnovne škole i gimnaziji nastava je dvojezična.

- Nacionalna skupina predmeta na hrvatskom je jeziku, a prirodnoslovno-matematički predmeti ponajprije na mađarskom jeziku, dok se terminologija koristi na oba jezika. Svi nastavnici, a tu nas je više od 40, govore hrvatski i mađarski jezik, naravno nekolicina još i njemački i engleski - kaže Gyorvári.

Činjenica je da u Mađarskoj sve manje ljudi hrvatskih korijena govori hrvatski jezik.

- Jednostavno zbog asimilacije ili miješanih brakova iz kojih djeca ne nauče hrvatski jezik. Zbog toga smo i zaključili da nam je izgradnja školskog sustava zapravo sada najvažnija. Zbog očuvanja našeg jezika, ali i općenito hrvatske kulture, tradicije i budućnosti Hrvata u Mađarskoj - zaključuje Ivan Gugan.

Igor MIKULIĆ
U HRVATSKU ŠKOLU ŽELE I MAĐARI

Zanimljivo je što u hrvatsku školu u Pečuhu svoju djecu žele upisati i građani mađarske nacionalnosti. U školi ih i primaju, ali kako nam je objasnio ravnatelj Hrvatskog školskog centra Miroslav Krleža Gábor Gyorvári, uz određene uvjete. “Prije svega trebaju prihvatiti obrazovni program prema kojemu radimo. Od njih tražimo da im ne smeta naša komunikacija u kojoj ističemo da smo Hrvati. Naravno da nitko djeci Mađara ne želi ispirati mozak. U svakom slučaju mi držimo da su dobro došli jer ćemo tako dobiti i simpatizere”, iskren je Gyorvári.

I HRVATI SU GRADILI MAĐARSKU

Hrvati su, bar smo takav dojam stekli boraveći dva dana s brojnim Hrvatima u Pečuhu i okolici, ugledni građani Mađarske. Ivan Gugan podsjeća da su Hrvati, s obzirom na to da stoljećima žive na području Mađarske, gradili tu zemlju. “Mnogi su upisani u povijest Mađarske kao biskupi, znanstvenici, akademici, uspješni poslovni ljudi, sportaši... Andrija Dugonjić, biskup Antunović, branitelj Kisega od Turaka Nikola Jurišić... Malo ljudi zna da je osvajač Zlatne lopte i najbolji nogometaš svijeta 1967. godine – Florian Albert – podrijetlom Hrvat, rođen u Santovu. U Hrvatskoj se o tim ljudima malo toga zna, dok se u Mađarskoj ne ističe da su ti ljudi bili Hrvati. I to nam je jedan od zadataka, da više promoviramo istaknute Hrvate u Mađarskoj. Imamo primjer mohačkih Buša koje su pod UNESCO-ovom zaštitom kao mađarsko kulturno dobro. Propuštena je prilika da se taj običaj zaštiti kao zajedničko dobro Mađarske i Hrvatske, jer je riječ o običaju Hrvata Šokaca”, ističe Gugan.

Ivan Gugan

predsjednik je Hrvatske državne samouprave

Temeljni je cilj Hrvatske državne samouprave očuvanje hrvatske kulture, jezika i običaja Hrvata u Mađarskoj u suradnji s udrugama i različitim društvima Hrvata.

Možda ste propustili...

U UPRAVI TVRDE DA SU ZAHTJEVI ZAPOSLENIH NEPRIHVATLJIVI

Croatia Airlines sprema se za štrajk

PRAVOSUĐE

Spajanje sudova