Novosti
USPORAVANJE RASTA BDP-A

Hrvatsko će gospodarstvo ove godine rasti još sporije
Objavljeno 1. ožujka, 2018.
Najveći pozitivni doprinos BDP-u ostvaren je rastom izdataka za potrošnju kućanstava

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u četvrtom tromjesečju prošle godine za 2 posto u odnosu prema istom razdoblju 2016., što je znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju i manje nego što se očekivalo.

Prema riječima ravnatelja Državnog zavoda za statistiku Marka Krištofa, rast hrvatskog gospodarstva u četvrtom tromjesečju prošle godine prvi je put nakon nekog vremena bio niži od prosjeka Europske unije.

Problematični elementi

To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo za 3,3 posto, te slabije nego u četvrtom kvartalu 2016. godine (3,5 posto). To je i manje od očekivanja makroekonomista, koji su procjenjivali da je gospodarstvo u prosjeku poraslo za 2,7 posto na godišnjoj razini. Time je posljednje tromjesečje spustilo i stopu rasta za cijelu 2017. s 3 posto, koliko je iznosila za prva tri tromjesečja, na 2,8 posto, što je usporenje rasta gospodarstva u odnosu prema prethodnoj godini (3,2 posto).

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u četvrtom lanjskom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos inozemne potražnje bio negativan. Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom tromjesečju ojačao za 0,1 posto u odnosu prema prethodnom tromjesečju, dok je u odnosu prema četvrtom tromjesečju 2016. porastao za 2,2 posto.

Ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević kaže da je to potvrda naznaka koje su upozoravale na usporavanje rasta gospodarstva u posljednjem tromjesečju 2017. godine. U elemente koji su problematični, posebice u tom tromjesečju, svrstala se, kaže, industrija, potom poljoprivreda te izuzetno spor rast graditeljstva, ali i financijskih usluga jer je dinamika financijskog oporavka, dodjele bankarskih kredita i njihova rasta vrlo spora. Sektor kućanstava jako je slab jer se stanovništvo iseljava, a poduzeća se sporo razdužuju i nema puno novih, dodaje Lovrinčević. Ističe i kako je građevina rasla za 0,6 - 0,7 posto, što je jako malo i što je signal da se europska sredstva iz fondova povlače jako sporo, gdje ova godina treba donijeti pomak. Prema njegovim riječima, niskoj stopi rasta primarno su pridonijele investicije kojih gotovo nema, rastu 1 posto, tj. praktički stagniraju te je činjenica kako se investicije u Hrvatskoj oporavljaju najsporije od svih promatranih zemalja Europske unije.

- Kada se pogleda po komponentama, ono što je tu dinamiku na neki način održalo zapravo je porezna reforma - rast plaća na međugodišnjoj razini. Ta dinamika zbog porezne reforme u prijelazu na 2018. bit će manje-više iscrpljena. Tako da u cjelini gledano, osim onog dijela gospodarstva koje funkcionira autonomno i dobro, a to je turizam, ostali dijelovi pokazuju podosta slabosti, osim manjeg dijela koji se bavi osobnim uslugama. On raste i dosta je dinamičan, ali to nije dovoljno. Drugi blokovi jako su spori zbog neprovedenih reformi i problema u kojima su veliki sustavi, poput brodogradnje, Petrokemije ili Agrokora. Ti su blokovi posve otvoreni, oni nisu riješeni - rekao nam je Lovrinčević.

Nema odstupanja

- Ekonomija je u četvrtom tromjesečju, u odnosu prema trećemu, praktično stagnirala i na međugodišnjoj razini se ta dinamika usporila. Tu dodatno treba biti svjestan da je s tzv. proizvodne strane dinamika rasta samo 1,3 posto. I u ovom godišnjem rastu od 2,8 posto, oko 0,7 posto dolazi od boljeg ubiranja poreza, a samo 2,1 posto je rast koji proizlazi iz proizvodnje, iz ekonomije. Taj je dio posljedica prebacivanja, kroz poreznu reformu, poreza na turiste. Da se to nije napravilo, ovogodišnji rast bio bi 2,1 - 2,2 posto. No, ti se elementi iscrpljuju i u 2018. ih neće biti. Dakle, rast ćemo još sporije, oko 2,5 posto, u slučaju normalne, uspješne turističke sezone - zaključuje Lovrinčević.

Tu će se, kaže, Hrvatska svrstati ponovno u slabije rastuće tranzicijske ekonomije ili ekonomije novih članica EU-a. Bit će s najnižom stopom rasta s obzirom na okružje - Mađarsku, Slovačku, Rumunjsku i Bugarsku.

Ministar financija Zdravko Marić procjenjuje da nema znatnijeg odstupanja od očekivanja, ali i da treba težiti višim stopama rasta. “I da smo ostvarili bolji rezultat, moj bi odgovor bio isti. Mislim da Hrvatsku u ovom trenutku stopa rasta od oko tri posto može zadovoljiti, jer je gospodarski rast puno zdraviji nego u predrecesijskom vremenu kada smo imali stope rasta od 4,5 i pet posto, ali tada smo imali deficit tekućeg računa platne bilance iznad devet posto, deficit proračuna i rapidno rastući javni dug. Ta oba deficita sada su praktički pretvorena u suficite”, rekao je Marić u srijedu nakon objave podataka o BDP-u. Stopa rasta od tri posto, kazao je, nije nešto čime bismo trebali biti zadovoljni u razdoblju koje slijedi. “Trebalo bi činiti sve na pospješivanju poslovnih performansi hrvatskog gospodarstva, i to u daljnjoj provedbi i poreznog i neporeznog rasterećenja, a s druge strane i strukturne mjere i reforme koje bi pridonijele dodatnom iskoraku u pojedinom segmentu gospodarstva”, poručio je Marić.

Igor BOŠNJAK/H
HGK: USPORAVANJE RASTA IZVOZA I BRUTOINVESTICIJA, UZ RAST UVOZA

“Usporenje rasta BDP-a u 2017. posljedica je usporavanja rasta brutoinvesticija i izvoza usluga te snažnijeg rasta uvoza roba i usluga. Istodobno, ostale sastavnice potrošnje nisu rasle dovoljnom dinamikom da bi održale veću stopu rasta BDP-a, iako su rasle brže nego prethodne godine”, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Napominju da je osobna potrošnja, kao najveća pojedinačna sastavnica BDP-a, rasla tek za 0,1 posto brže nego 2016. godine, potaknuta relativno visokim rastom netoplaća, blagim rastom zaposlenosti, oporavkom kreditne aktivnosti prema stanovništvu te povećanom sklonosti potrošnji. “Ni robni izvoz, koji je s visokim rastom (9 posto, ili 3,8 posto više nego 2016.) ostao sastavnica potrošnje koja je imala najveći pozitivan apsolutan doprinos povećanju BDP-a, nije donio veću prevagu zbog toga što je ujedno generirao i snažan rast uvoza”, ističu analitičari HGK-a.

Željko Lovrinčević

ekonomski stručnjak

Niskoj stopi rasta primarno su pridonijele investicije kojih gotovo nema, tj. praktički stagniraju te je činjenica kako se investicije u Hrvatskoj oporavljaju najsporije od svih promatranih zemalja Europske unije.

razlozi

USPORAVAJU INVESTICIJE I IZVOZ USLUGA

2,2

posto je, prema sezonski prilagođenim podacima, porastao hrvatski bruto domaći proizvod u proteklom tromjesečju u odnosu prema četvrtom tromjesečju 2016.

2,6

posto bio je prosječni rast na razini Europske unije

2,8

posto poraslo je hrvatsko gospodarstvo u cijeloj 2017. godini

Možda ste propustili...