Zdravlje
MENOPAUZA I POROZNE KOSTI (OSTEOPOROZA)

Kad hormoni čine čuda
Objavljeno 12. veljače, 2018.
U većine se žena u menopauzi javljaju simptomi i znakovi različitog intenziteta svojstveni za taj prirodni događaj

Naziv menopauza (posljednja prirodna menstruacija) dolazi od grčkih riječi men (mjesec) i pausis (prestati). Povijesni izvori govore da su žene u antičko doba, u staroj Grčkoj, posljednju menstruaciju (mjesečnicu) dobivale gotovo u istoj životnoj dobi (oko 50. godine) kao i većina žena danas.

Dakle, govorimo o prirodnom slijedu zbivanja u životu žene, koji se nije promijenio više od dva tisućljeća.

Normalan događaj ili bolest

Tijelo žene doživljava niz promjena oko menopauze, kao posljedicu smanjenog stvaranja hormona u jajnicima, koji se tijekom njezina reproduktivnog razdoblja iscrpljuju. Menopauza se javlja već nakon četrdesete godine, a u manjem broju žena i u tridesetim godinama. Slabljenje funkcije jajnika nastavlja se do 45. godine, kada počinje prijelazno razdoblje od desetak godina, koje se naziva i klimakterij. Posljednje fiziološko (normalno) krvarenje iz maternice nastupa oko 51. godine, a može se javiti u rasponu od 40. do 58. godine.

Kod nekih žena menopauza može nastupiti i prije četrdesete godine i tada govorimo o preranoj menopauzi, čijim uzrokom mogu biti neke bolesti, poglavito autoimune (reumatoidni artritis, neki tumori i uklanjanje maternice zajedno s jajnicima), a postoje i situacije kada kćeri majki koje su prerano ušle u menopauzu također preuranjeno ulaze u menopauzu, pa u tim situacijama možemo govoriti da i nasljeđe ima važnu ulogu.

Kao što može nastupiti preuranjeno, menopauza može nastupiti i u kasnijoj dobi, a tada govorimo o kasnoj menopauzi, kojom se smatra ona koja nastupi nakon 55. godine.

Znakovi koji prate menopauzu

Iako je menopauza uvelike obilježena događajima koji su u svake žene individualno i jedinstveno iskustvo, u većine se žena javljaju simptomi i znakovi različitog intenziteta svojstveni za taj prirodni događaj. Najranije i najčešće žene uočavaju da menstruacijski ciklusi postaju neredoviti, i to uglavnom učestaliji, jer se ciklusi skraćuju, a poslije dolazi do pojave da ciklusi postaju duži i povremeno izostanu te se nakon dužeg vremena ponovno javljaju, praćeni oskudnijim ili pak obilnijim krvarenjem.

Nezaobilazan znak i pojava koja ženama čini poprilične teškoće napadaji su vrućine (valunzi), koji mogu trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Obično se javljaju u noćnim satima, popraćeni znojenjem, nelagodom i osjećajem lupanja srca, što ponekad može izazvati strah i paniku. Nerijetko dovode do umora, što ženu ometa u poslovnim i svakodnevnim obvezama. Sve to dovodi i do psiholoških promjena i začaranog kruga. Današnja saznanja upućuju na to da je za valunge odgovoran centar za regulaciju tjelesne temperature, koji je osjetljiv na snižavanje razine estrogena, čime on više ne uspijeva točno regulirati temperaturu tijela. Tijelo tada pokušava sniziti temperaturu tako što se povećava protok u površinskim krvnim žilama kože i potkožja. Upravo zbog navedenih razloga žene često prvi put traže stručnu pomoć i savjet liječnika.

Nekoliko godina nakon menopauze znatne promjene i smetnje javljaju se u genitalnom i mokraćnom sustavu. Sluznica rodnice postaje suha i stanjuje se te je izložena infekciji, javljaju se problemi pri spolnom odnosu, koji je bolan ili pak nije moguć. Teškoće s mokrenjem u smislu učestalog mokrenja, otežane kontrole mokrenja i čestih infekcija razlogom su što žene učestalo uzimaju antibiotike. Zbog pada razine estrogena (koji kod žena u reproduktivnoj fazi života smatramo zaštitnim faktorom od bolesti srca i krvnih žila) u menopauzi se rizik za srčanožilne bolesti povećava i dolazi do pojave moždanog i srčanog udara.

I kosti se mijenjaju

Pomalo u sjeni svih tih zbivanja, tiho i bez karakterističnih znakova, ozbiljne promjene događaju se na kostima. Naime, naše su kosti vrlo dinamično i živo tkivo, premda se to ne čini na prvi pogled. Kost se neprestano izgrađuje i razgrađuje te definitivnu zrelost postiže u tridesetim godinama. Zdrava i kvalitetna prehrana, zdrave životne navike i tjelesna aktivnost od presudnog su značenja za kvalitetu kostiju te se time postiže kvalitetna “zaliha” koštane mase. Nakon potpune zrelosti koštana masa postupno se smanjuje, a s padom estrogena u menopauzi ti gubici postaju izraziti. Oštećena je mikroarhitektura kostiju i, u konačnici, kosti postaju krhke i sklonije prijelomima i na najmanju traumu. Tu pojavu nazivamo OSTEOPOROZA.

Žene u menopauzi često osjećaju bolove u kostima i mišićima, poglavito smetnje zbog kralježnice, u smislu deformiteta ili bolnih fenomena, zato što se kao posljedica osteoporoze visina kralježaka smanjuje, utiskuju se jedni prema drugima, a nerijetko dolazi i do tzv. kompresijskih prijeloma i pritisaka na okolne živčane strukture. Zbog svog podmuklog toka osteoporoza se, nažalost, još uvijek dijagnosticira tek kada nastanu prijelomi. Osim prijeloma kralježaka, koji u većini slučajeva nastanu a da ne čine veće zdravstvene tegobe i nerijetko se uoče tek na nekom pregledu, ozbiljan su problem osteoporotični prijelomi u području ručnog zgloba i prijelomi bedrene kosti, koji ostavljaju znatne posljedice, poglavito u starijih žena. Oni iziskuju dugotrajno bolničko i ambulantno liječenje, mogu biti uzrok trajne invalidnosti i, kao najteža komplikacija, u oko 20 % slučajeva dovode do smrti u prve dvije godine nakon prijeloma kuka. Podaci govore da diljem svijeta oko 200 milijuna ljudi ima osteoporozu te da se godišnje dogodi 2-3 milijuna prijeloma, od toga oko 250 000 prijeloma vrata bedrene kosti.

Osteoporoza je najozbiljniji pojedinačni rizik u menopauzi i godinama koje slijede, veći i od srčanih bolesti, moždanog udara ili raka dojke. Kako se životni vijek produžuje i stanovništvo postaje sve starije, radni vijek i dobna granica za umirovljenje se podižu. U budućnosti će biti sve više žena koje će s teškoćama koje menopauza donosi živjeti i 20-30 godina, pa i duže. U Hrvatskoj je oko 300 000 žena u premenopauzi i oko 710 000 u postmenopauzi. Koliko smo ih kao društvo spremni razumjeti, prihvatiti i pomoći ženama i koliko je naš zdravstveni sustav spreman pružiti svu potrebnu pomoć, pokazat će vrijeme.

Danas postoje široke terapijske mogućnosti za liječenje i ublažavanje simptoma menopauze - od prirodnih hormona preko homeopatije do hormonskog nadomjesnog liječenja. Idealan put kroz menopauzu i godine koje slijede nakon nje jest odabrati i rabiti ono najbolje što pruža suvremena medicinska znanost za metabolizam hormona, gustoću kostiju i zdravlje srca. Kako je za potpuni uspjeh potreban individualni pristup, obratite se na vrijeme svome liječniku. (Nikola Kraljik, dr. med., specijalist javnog zdravstva, ZZJZ Osječko-baranjske županije)

Savjet za žene u menopauzi:

l Budite fizički aktivni; redovita tjelovježba, brze šetnje i plivanje održat će mišićni tonus, omogućit će da zadržite ženstven izgled, optimalnu tjelesnu težinu i dobar osjećaj, a bolje ćete i spavati.

l Fizičkom aktivnošću omogućujete da se kosti pregrađuju i tako održe potrebnu čvrstoću.

l Ostanite mentalno aktivni, jer to će vam nedvojbeno pomoći u nadolazećim godinama.

l Pripazite na odmjeren unos namirnica; nakon pedesete godine, uz do tada uobičajen način prehrane, možete postati skloniji prekomjernoj težini. Jedite raznovrsnu hranu, bogatu kalcijem (mlijeko, jogurt, žitarice i povrće) i vitaminom D (riba).

l U mlađoj je životnoj dobi već dnevna doza od 800 mg kalcija dovoljna da osigura pozitivnu bilancu tog minerala. U starijoj životnoj dobi, kao i kod osteoporoze, preporuka obuhvaća dnevni unos od 1000 do 1500 mg kalcija na dan.

l Prestanite pušiti, izbjegavajte prekomjernu konzumaciju alkohola i crne kave.

l Razgovarajte s liječnikom: nakon što vam odgovori na pitanja o povoljnim učincima i rizicima te izloži mogućnosti liječenja i ublažavanja simptoma menopauze, moći ćete donijeti ispravnu odluku.

l Odlazite na kontrolne preglede kada je za njih vrijeme, u suprotnome ostajete bez liječničkog nadzora, koji je vrlo važan u razdoblju života u kojem se nalazite i pregledi su prilika da se postojeće liječenje prilagodi ili unaprijedi ako zatreba.

Osteoporoza je najozbiljniji pojedinačni rizik u menopauzi i godinama koje slijede.

Redovita tjelovježba održat će mišićni tonus.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MENOPAUZA I POROZNE KOSTI (OSTEOPOROZA)

Kad hormoni čine čuda

2

KAKO OSTATI ZDRAV I NEOVISAN?

Mediteranska prehrana smanjuje rizik od nemoći kod starijih

3

SJEDIMO SEDAM SATI DNEVNO

Visoki stolovi u uredima pridonose dobroj liniji