Zdravlje
BAKTERIJE I OTPORNOST NA ANTIBIOTIKE

Postantibiotsko razdoblje?
Objavljeno 22. siječnja, 2018.

Još davne 1945. godine, u intervjuu za The New York Times, Alexander Fleming, koji je osvojio Nobelovu nagradu te godine za otkriće penicilina, upozorio je da zlouporaba antibiotika može rezultirati selekcijom otpornih bakterija.

Istinitost ovoga predviđanja obistinila se ubrzo nakon uvođenja penicilina u uporabu i njegove široke primjene. Antibiotici su lijekovi koji ubijaju ili sprječavaju rast bakterija. Otkriće antibiotika dovelo je do revolucije u liječenju, pa su nekada smrtonosne infekcije postale lako izlječive, no pogrešna primjena i pretjerano korištenje tih lijekova transformirali su bakterijsku populaciju tako da su mnogi antibiotici djelomice, ili u potpunosti izgubili svoju učinkovitost. Kako se novi antibiotik pojavio na tržištu nije trebalo mnogo vremena da bakterije steknu otpornost na njega. Problem je danas toliko veliki da mnogi stručnjaci vjeruju da je vrijednost postojećih antibiotika u idućih 100 godina neizvjesna, tj. da nam prijeti postantibiotsko razdoblje.

Višestruko otporni mikroorganizmi

Bakterija može biti prirođeno otporna, može steći otpornost genetskim mutacijama ili prenošenjem gena rezistencije s druge vrste. Mikroorganizmi koji su otporni na više antimikrobnih lijekova nazivaju se višestruko otporni, tj. MDR (multidrug resistant) koje često popularno nazivamo “superbakterije”. Otpornost nastaje najčešće točkastim mutacijama. Mutacije su relativno rijetke i javljaju se samo u jedan na 10 7– 1010 bakterija. U slučaju stalne izloženosti antibioticima, u početku malobrojne otporne mutante dobivaju priliku da se razmnože i zauzmu mjesto onih osjetljivih bakterija koje je taj antibiotik uništio. U državama gdje se propisuje malo antibiotika bakterije su sačuvale osjetljivost na antibiotike i liječnici imaju na raspolaganju široki raspon antibiotika za liječenje teških infekcija. Nasuprot tome, u zemljama u kojima se troši mnogo antibiotika (a u koje se ubraja i Hrvatska), bakterije su u visokim postotcima otporne na razne antibiotike i za neke teške infekcije postoji oskudan izbor antibiotika.

Posljednjih godina bilježimo porast broja oboljelih od tuberkuloze otporne na većinu postojećih antituberkulotika, što predstavlja veliki globalni javnozdravstveni problem. Svijetom se širi višestruko otporna Neisseria gonorrhoeae, uzročnica spolno prenosive bolesti gonoreje, koja je postala otporna na standardne antibiotike koji su se koristili u liječenju i koja pokazuje zabrinjavajuću smanjenu osjetljivost na cefalosporine. MRSA (meticilin rezistentni Staphylococcus aureus) zlatni je stafilokok koji posjeduje gen za meticilinsku rezistenciju i koji se počeo ubrzano širiti 1990-ih. Za liječenje infekcija izazvanih ovom bakterijom postoje antibiotici, ali je njihov način primjene kompliciraniji, ili im je učinkovitost slabija u odnosu na učinkovitost antibiotika kojima se mogu liječiti osjetljivi stafilokoki.

Superbakterije

Najveći problem predstavljaju višestruko otporne Gram-negativne bakterije, kao što su pseudomonas, acinetobakter i enterobakterije koje su otporne na gotovo sve danas raspoložive antibiotike. Nalazimo ih unutar bolničkog miljea, pa infekcije koje izazivaju nazivamo bolničkim infekcijama.

Pojava CRE (Carbapenem Resistant Enterobacteriacae), superbakterije, izvale su veliku zabrinutost diljem svijeta. One su pokazale otpornost na karbapeneme, antibiotike koji se nazivaju i zadnjom linijom obrane, jer su uspješni u liječenju bolničkih ESBL (Extended spectrum beta-lactamase), i AmpC sojeva enterobakterija kod kojih se razvila rezistencija na cefalosporine proširenog spektra. Najčešće CRE su Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae, koje produciraju karbapenemaze (enzime koje razgrađuju karbapeneme) tipa NDM-1 (New Delhi metalo-laktamaza) KPC (Klebsiella pneumoniae carbapenemase) i OXA-48. Proširile su se velikom brzinom diljem svijeta, pa su tako izolirane i u Hrvatskoj. Njihova pojava izazvala je veliku paniku, jer su bile praćene neuspjehom liječenja, a često i smrtnim ishodom. One su jedino osjetljive na kolistin, lijek koji je zbog mnoštva nuspojava, ali i zbog pojave novih, boljih i manje toksičnih lijekova, bio gotovo izbačen iz široke uporabe, no sada ponovno nalazi svoju primjenu. Međutim, nije dugo trebalo da i na ovaj antibiotik, čim se našao u većoj primjeni, bakterija stekne otpornost. Znanstvenici u Kini otkrili su mutiranu bakteriju koja je otporna na gotovo sve antibiotike, pa i na kolistin. MCR-1 je mutacija koja je učinila bakteriju otpornom, a gen se nalazi na plazmidu, što omogućava lako prenošenje s jedne vrste bakterija na drugu. Gen je izoliran i u mesu dobivenom s farmi gdje su životinjama radi boljeg prinosa davali kolistin, i u ljudi, te se time dokazala povezanost primjene antibiotika u poljoprivredi u selekciji rezistentnog gena. Upravo zbog toga znanstvenici pozivaju na smanjenje uporabe antibiotika, a posebno kolistina u veterinarskoj medicini i stočarstvu. Pitanje je samo vremena kad će otpornost na kolistin postati globalna, što bi moglo označiti početak postantibiotskog razdoblja.

Ako ne djelujemo odmah, ako bilo tko od nas u idućih 20-ak godina zbog najmanjeg operacijskog zahvata završi u bolnici, mogao bi umrijeti od banalne infekcije koju nećemo moći liječiti antibioticima.

Rutinske operacije, poput operacije kuka ili transplantacije, postat će smrtonosne zbog rizika od infekcije. Problem je time veći što znamo da je ulaganje u proizvodnju i istraživanje novih antibiotika za farmaceutsku industriju neisplativo, jer je konačni proizvod upravo zbog razvoja rezistencije ograničenog trajanja, a sam pacijent koristi ga u terapiji kratkoročno. Zbog toga su pokrenute mnoge javne kampanje kojima se pokušava educirati građane kako da zajednički sudjelujemo u sprječavanju razvoja otpornosti bakterija na antibiotike. (Dr.sc. Vlasta Zujić Atalić,dr.med. Spec. kliničke mikrobiologije)

Sve ozbiljnija prijetnjaglobalnom javnom zdravlju

Prema izvještaju WHO-a iz 2014. godine, antimikrobna rezistencija (AMR) sve je ozbiljnija prijetnja globalnom javnom zdravlju. AMR se razvija kada mikroorganizam (bakterije, gljivice, virus, ili parazit), više ne reagira na lijek na koji je izvorno bio osjetljiv. To znači da standardni tretmani više ne djeluju, infekcije su teže, ili ih je nemoguće kontrolirati, rizik od širenja zaraze na druge povećava se, bolesti i boravak u bolnici produljuju se s dodatnim ekonomskim troškovima, a rizik od smrti je veći. Otporni mikrobi sve se teže liječe, zahtijevaju lijekove šireg spektra ili veće doze, što poskupljuje liječenje i povećava toksičnost. S razvojem medicine dijagnostički i terapijski zahvati postali su sve napredniji, ali taj napredak izlaže pacijenta povećanom riziku od nastanka infekcije. Ako se izgubi djelotvornost antibiotika u pitanje će doći ne samo naša mogućnost liječenja klasičnih zaraznih bolesti, nego i uspješno provođenje složenih kirurških zahvata, transplantacije organa, raznih oblika imunosupresivne terapije i mnogih postupaka intenzivne medicine.

ŠTO TREBATE ZNATI?

l Antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i na viruse

l Većina infekcija gornjih dišnih organa (simptomi kihanja, kašljanja, promuklosti), izazvani su virusima i antibiotici nisu od pomoći

l Povišena tjelesna temperatura nije razlog za primjenu antibiotika – mnoge virusne infekcije dišnih organa imaju tešku kliničku sliku s povišenom temperaturom i zahtijevaju mirovanje i simptomatsku terapiju, ali ne i primjenu antibiotika – procjenu treba li antibiotik primijeniti mora isključivo donijeti liječnik

l Pranje ruku najbolji je način za sprječavanje širenja infekcija dišnih putova s obzirom na to da infektivne čestice nastale govorom, kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe brzo sedimentiraju na površine i budu dalje raznošene rukama osoba koje ne moraju nužno vidjeti zaraženu osobu

l Bolesnik kome je na temelju kliničke slike i laboratorijskih nalaza dokazana bakterijska infekcija treba provesti liječenje prema uputi i u cjelokupnom trajanju do izlječenja, a ne samoinicijativno prekinuti terapiju kada se stanje poboljša

l Antibiotici ne otklanjaju neupalna stanja kao što su kliconoštvo i kolonizacija

l Štetna je navika uzimanja antibiotika na svoju ruku i stvaranje kućnih zaliha od lijekova zaostalih nakon prethodnih liječenja antibioticima

l Testiranje osjetljivosti bakterija metodom disk difuzije

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MENOPAUZA I POROZNE KOSTI (OSTEOPOROZA)

Kad hormoni čine čuda

2

KAKO OSTATI ZDRAV I NEOVISAN?

Mediteranska prehrana smanjuje rizik od nemoći kod starijih

3

SJEDIMO SEDAM SATI DNEVNO

Visoki stolovi u uredima pridonose dobroj liniji