Mnoge stvari koje ljudi moraju činiti za zdravo srce, poput tjelovježbe, kvalitetne prehrane i izbjegavanja pušenja, mogu također pomoći u zaštiti mozga od demencije i slabljenja kognitivnih funkcija, navodi se prema Američkoj udruzi za srce i moždane udare.

I srce i mozak trebaju dostatnu opskrbu krvlju. No krvne žile mogu se vremenom suziti i izgubiti elastičnost povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara, kao i slabljenja kognitivnih sposobnosti, prema preporukama objavljenima u časopisu Stroke.

Izgledi za razvoj ateroskleroze, koja je u podlozi sužavanja krvnih žila, mogu se smanjiti zdravim načinom života i kontrolom krvnog tlaka, kao i održavanjem šećera i kolesterola u krvi u prihvatljivim granicama, navode autori preporuka.

“Mnogi zdravstveni djelatnici spremno preporučuju zdravi stil života i mjere kontrole kardiovaskularnog rizika radi sprječavanja srčanog i moždanog udara”, kaže glavni autor preporuka dr. Philip Gorelick sa sveučilišta Michigan u Grand Rapidsu.

“Mnogi pritom nisu svjesni, ili ne znaju za mogućnost da mnogi osnovni faktori koji sprječavaju srčani i moždani udar mogu spriječiti pojavu ili odgoditi simptome demencije i slabljenja kognitivnih funkcija”, kazao je Gorelick.

Sa sve duljim životnim vijekom u SAD-u i drugdje u svijetu do 2030. 75 milijuna ljudi diljem svijeta moglo bi patiti od demencije. Preporuke ističu važnost što ranijeg poduzimanja koraka za zdravlje mozga, jer ateroskleroza može početi već u najranijim godinama života.

Povišeni krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi, primjerice, mogu oštetiti krvne žile izazivajući komplikacije koje potom mogu smanjiti protok krvi kroz mozak. Iako se ta stanja mogu tretirati lijekovima u preporukama se ističe da najveća pomoć zdravlju mozga i kognitivnim funkcijama nije uvijek u tabletama.

“Iako je iznimno važno kontrolirati krvni tlak i kolesterol lijekovima, najveća je korist za zdravlje mozga i mentalne funkcije održavanje krvnog tlaka i kolesterola u zdravim granicama onime što svatko može raditi - aerobnim vježbama, mediteranskom prehranom i održavanjem zdrave tjelesne težine”, kaže dr. Andrew Budson, znanstvenik s bostonskog sveučilišta.

Mediteranska prehrana sastoji se od mnogo voća, povrća, integralnih žitarica, grahorica i maslinova ulja. U toj prehrani zastupljenije je nemasno meso poput ribe i piletine umjesto crvenog mesa koje sadrži više zasićenih masti.

Prečesto moderna zapadna prehrana sadrži mnogo prerađene hrane, rafiniranih šećera i brašna i povezana je sa stilom života u kojemu nema tjelesnih aktivnosti, kaže Budson.

Uvođenje mediteranske prehrane s drugim zdravim navikama najbolje je što ranije u životu kako bi se postigli najbolji rezultati, navodi se u preporukama.

“Taj savjet nije nov”, kaže Hannah Gardener, neurologinja s medicinskog fakulteta sveučilišta u Miamiju. “Vrijeme za djelovanje na smanjenju rizika od moždanog udara i demencije mnogo je desetljeća prije pojave prvih simptoma", kaže Gardener.

Ako se ljudi ne mogu baviti sa svih sedam faktora rizika za bolesti srca i mozga odjednom, kvalitetna prehrana i fizička aktivnost dobar su početak, kaže dr. Rebecca Gottesman, s medicinskog fakulteta Johns Hopkins u Baltimoreu.

“Vježbanje i zdrava prehrana nisu važni sami po sebi, nego mogu voditi do snižavanja krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi, kao i tjelesne težine”, kaže Gottesman. “Manje je vjerojatno da će aktivni ljudi pušiti, što također šteti mnogim aspektima zdravlja". Hina