Ljekovitost bosiljka poznata je iz starih vremena, a rabi se i kao lijek i kao začin. Odličan je afrodizijak i liječi depresiju.
Bosiljak (Ocimum basilicum L.) pripada obitelji usnatica (Familiae lamiaceae), a ljekarnički mu je naziv Herba basilici. Prirodni je afrodizijak, antipiretik, antiseptik, antispazmodik, aromatik, digestiv, dijaforetik, diuretik, ekspektorant, galaktogen, karminativ, kozmetik, laksativ, ophtalmik, sedativ, sekretolik i vermifug.
Druga imena za bosiljak su baziliko, bosilje, marijanec i murtila, a strana su mu imena: englesko: Basil-Basilicum, francusko - Basilic, njemačko - Basilikum i talijansko - Basilico.
Pradomovina bosiljka je Indija. Naziv basilicum izveden je iz grčke riječi "basilikon" koja znači "kraljevski". U egipatskim grobnicama iz 3500. godine pr.n.e. nađeni su ostaci bosiljka. Da je bosiljak bio omiljeni začin potvrđuju zapisi iz starog Rima prema kojima se za vladavine Cezara bosiljak jako cijenio kao začin i ukrasna biljka. Početkom dvanaestog stoljeća monasi donose bosiljak u srednju Europu. U pučkoj medicini bosiljak je cijenjen kao biljka koja je imala protudemonsku zaštitu, pa se u narodu često upotrebljava kod vjerskih i drugih obreda.
Ljekovito djelovanje
Bosiljak je draga i omiljena biljka svih domaćica koje rado beru listove bosiljka za začin raznim jelima ili pripremu čaja za djecu. To je biljka koja se uvijek nađe u skromnom biovrtu kao ukrasna lončanica, a za koju je poznato da vraća dobro raspoloženje i otklanja tugu. Ljekovitost bosiljka poznata je iz starih vremena, a rabi se i kao lijek i kao začin.
Bosiljak se upotrebljava za liječenje:
- bolesti želuca i crijeva (katar želuca, upala tankog crijeva, otrovanje želuca i crijeva, pomanjkanje apetita), tegoba zbog nadimanja (dobar karminativ jer sprječava nadutost, pa se dodaje hrani koja izaziva nadutost), slabog želuca kojemu je potrebna pomoć u probavi hrane i poticanje funkcija rada, lošeg apetita, slabog rada peristaltike (potiče na gibanje crijevnih mišića te dovodi do pražnjenje crijeva), pomaže u liječenju grčeva glatkih mišića (crijeva), uništava parazite u crijevima i utječe na ravnotežu crijevne mikroflore
- bolesti živaca, i to depresije i neuroze (čaj od bosiljka uzimaju osobe osjetljive naravi, koje se lako uzbude i razdraže, jer bosiljak je stari pučki lijek za takva stanja), kao i osobe koje imaju sklonost padanja u nesvijest (sprječava nesvjesticu)
- bolesti pluća (astme, plućnih oboljenja, emfizema, tuberkuloze, jakog nadražujućeg kašalja)
- bolesti oka, posebice kod raznih tegoba s vidom,
- bolesti bubrega i mjehura (teškoćama pri mokrenju jer olakšava i potiče mokrenje)
- bolesti nosa, i to kod hunjavice i gubitka osjeta njuha
- bolesti kože (akne, osip i razne kožne nečistoće)
- ženskih bolesti (potiče menstruaciju)
- slabog spolnog nagona (dobar je afrodizijak koji jača i potiče libido te se preporučuje osobama oslabljene potencije)
- slabog optoka krvi (jača optok krvi, snižava tlak)
- jakog sekreta, katara želuca, crijeva i bronhija (raskužuje sekret - katar)
- jake glavobolje
- visoke temeprature
- za jače izlučivanje mlijeka u dojilja (galaktogen), mučnine te za poticanje znojenja.
Bosiljak, nadalje, upotrebljavamo za:
- ispiranje i grgljanje usne šupljine i grla (antiseptik protiv afti i promuklosti), ispiranje i stavljanje obloga nakon uboda insekata i ugriznih rana otrovnih životinja.
Sjemenke bosiljka imaju dosta sluzi, pa ih upotrebljavamo kod:
- bolesti bubrega, mjehura i mokraćnih puteva
- gonoreje
- bijelog pranja
- infekcija prouzročenih bakterijama
- kroničnog proljeva - dijareje, dizenterije...
Kozmetika
Također, bosiljkom možemo odstraniti i bradavice na koži, tako da ih masiramo i nekoliko dana stavljamo na njih svježe zgnječeni list bosiljka u obliku obloga. Korijen bosiljka upotrebljava se za liječenje tegoba želuca i crijeva kod djece kao i možebitnih raznih komplikacija probavnog sustava.
Kupke s listovima bosiljka ili ekstraktom od listova bosiljka primjenjuju se u kozmetici za njegu kože koja je oslabjela, dehidrirala i izgubila vlažnost i elasticitet, kao i za razne nečistoće kože (osipi, lišajevi). Tonik ili mirisna vodica od bosiljka bili su uz matičnjak prvi pučki kozmetički preparati.
Ivan LESINGER
Pučka medicina
Zapadna pučka medicina upotrebljava bosiljak kao aromatik, antihelmetik, antikonvulziv, antibakterik, afrodizijak, diuretik, ekspektorant, karminativ, laksativ i tonik, te za liječenje: abrazija kože, bolesti živaca, bolova, bolesti bubrega, bolesti oka, bolesti mjehura, groznice, glavobolje, grčeva abdomena, grčeva želuca, katara mjehura, komplikacije urinarnog sustava, kamenaca mjehura, komplikacija želuca, katara želuca, konstipacije, migrene, neuroze želuca, napetih živaca, neurozne glavobolje, osjećaja mučnine i tjeranja na povraćanje, reumatskih bolova, slabe memorije, slabih živaca, žuči, kao i za pranje lica, za aromatiziranje jela, te u kozmetici za njegu lica, a sjeme bosiljka kao zmijski protuotrov...
Pučka medicina Indije bosiljak rabi za liječenje alkoholizma, kolapsa, bola u uhu, groznice, glavobolje, bubrega, grčeva, slabe muške potencije, a u Kini nakon ugriza životinja (psa, mačke i zmije), raznih infekcija, grčeva, želuca...
U kuhinji
Začinska svojstva bosiljka doista su jaka. Zbog velike aromatičnosti mladih listova ubranih prije cvatnje začinjanje raznih salata bosiljkom pravi je gurmanski doživljaj. Svježi listovi bosiljka dodaju se raznim umacima od bilja, jelima od sirovog povrća, soku od rajčice, svježem kravljem siru, raznim koktelima, juhama i jelima od tjestenine i mesa. Sušeni bosiljak rabimo za začinjanje ovčjeg i goveđeg mesa, juha od povrća i mahunarki te umaka od rajčice.
Karakteristike biljke
Opis: bosiljak je jednogodišnja biljka, jako razgranata te tvori grmić visine od 40 do 60 cm. Jajasti, na rubu cjeloviti ili malo nazubljeni listovi nalaze se na dugim peteljkama. Cvjetovi su ružičasti, bijeli ili purpurni i u velikom broju razvijaju se na gornjem dijelu stabljike ili na izdancima. Plodovi su crvenkasti ili smeđi, jajolikog oblika, veličine 1,5 - 2 mm. Vrijeme cvatnje: od lipnja do rujna.
Miris i okus: cijela biljka je aromatična i jakog mirodijskog mirisa, a okus gorak i ljut.
Stanište: uzgaja se kao kultivirana biljka, a u kučćanstvu u posudama. Bosiljak je osjetljiv na niske temperature, pa rijetko uspijeva kao divlja biljka. Biovrt: uzgoj bosiljka u posudama vrlo je jednostavan, pa je u svakom kućanstvu dobrodošao, posebice kao svježi začin.
Branje i prerada: listove i cijelu biljku valja sušiti u vezicama na tamnom i prozračnom mjestu, a sušeni bosiljak spremiti u dobro zatvorenu ambalažu jer je osjetljiv na svjetlost i hlapljenje. U pučkoj medicini rabimo i sjemenke bosiljka. Za začin jelima uvijek je bolji svježi, radi jače arome. Ljekoviti sadržaj: eterično ulje do 1 posto, cineol, metil-kalvikol, linalol, cinol, ocimen, pineol, thymol, tanin, kvercetin, rutin, glikozide i gorke tvari, saponin, kamfor i još mnogo neistraženih tvari. Eterično ulje bosiljka posjeduje: antibakterijska svojstva kod Staphylococcus aureus, Salmonella enteritidis, Esherichia coli; antiseptična svojstva kod Proteus vulgaris, Bacillus subtilis, Salamonella paratyph; antifungalna svojstva kod Candida albicans, Penicillium notatum i Microsporeum gyseum.
ČAJ
(za spomenute bolesti)
čajna žličica bosiljka, 2 dl vode
Priprema: kipućom vodom prelijemo bosiljak, poklopimo, pustimo da odstoji pola sata do sat i procijedimo.
Upotreba: pijemo 2-3 šalice čaja dnevno nakon jela. Napomena: kod bolesti želuca ili crijeva ne sladimo.
ČAJ
(za živčane i duševne bolesti)
25 g bosiljka, 25 g dobričice, 25 g metvice, 25 g matičnjaka, 2 dl vode
Priprema: uzmemo 1 jušnu žlicu čajne mješavine i prelijemo s 2 dl kipuće vode, poklopimo, pustimo da odstoji 1 sat i procijedimo.
Upotreba: uzimamo 2 šalice čaja dnevno, a prema potrebi može i više.
ČAJ
(za jačanje muške potencije)
čajna žličica bosiljka, 1 dl bijelog vina, čajna žličica meda
Priprema: u vino stavimo bosiljak i grijemo. Vino ne smije zakuhati, a kad se pojavi pjena, maknemo sa štednjaka i malo ohladimo te dodamo meda.
Upotreba: uzimamo toplo 1 sat prije spavanja.
PRAŠAK
(za začin dijetalnim jelima)
Priprema: suhe listove fino sameljemo te po želji dodamo morsku mljevenu sol.
Upotreba: upotrebljavamo kao začin za razna jela.
MAST
(kraljevska mast za liječenje raznih rana)
9 dijelova svježeg soka bosiljka, 3 dijela voska, 3 dijela kalefonija, 3 dijela ovčjeg loja, 2 dijela terpentina
Priprema: lagano ugrijemo sve sastojke, dobro promiješamo i pohranimo u tamnu staklenku te hermetički zatvorimo.
Upotreba: za liječenje raznih rana nanosimo na oboljelo mjesto.
OBLOZI
(za gnojne rane)
Priprema: listove bosiljka močimo u jakoj rakiji oko 6 sati.
Upotreba: namočene listove stavljamo kao oblog na gnojne rane, a obloge mijenjamo svaka 2-3 sata, više puta dnevno sve dok ne izvuče sav gnoj iz rana, a time se sprječava i infekcija rane.
VINO
(za regulaciju stolice)
1 l dobrog bijelog vina, šaka usitnjene cijele biljke bosiljka
Priprema: stavimo bosiljak da se 10 dana moči u vinu te svaki dan malo promućkamo. Procijedimo.
Upotreba: uzimamo 3 puta dnevno prije jela. Ako ovom vinu dodamo u jednakim dijelovima stolno ulje te uzimamo 3-4 žlice na dan, pomažemo u liječenju najtvrdokornije stolice.
OCAT
(za začinjavanje salata)
1 - 2 šake uvenulog i svježeg lišća bosiljka, 1 l jabučnog ili vinskog octa
Priprema: jednu četvrtinu boce napunimo uvenulim lišćem bosiljka i prelijemo octom. Držimo na toplom i tamnom mjestu oko 3 tjedna. Procijedimo.
Upotreba: kao dijetalni ili aromatični začin za razna jela.