Slavonija može privući milijune turista. S ovom konstatacijom slažu se mnogi turistički stručnjaci. Naravno, za takav posjet, koji će omogućiti i dobre poslove i život slavonskim proizvođačima hrane, potrebno je stvoriti uvjete.

Turisti neće doći zbog čistog mora, prelijepih otoka, uvala i prirodnih plaža, jer ih Slavonija nema, nego zbog drugih vrijednosti, sadržaja i manifestacija. Turiste iz Europe i svijeta treba privući različitim kulturnim vrijednostima, gastronomskom i enološkom ponudom, prirodnim ljepotama, manifestacijama, sportskim i rekreativnim sadržajima... Dio njih spomenuli smo u ovom prilogu.

Kada je proljetos na predstavljanju Slavonije u Münchenu voditelj upitao nekoliko stotina gostiju znaju li koje je najstarije naseljeno mjesto u Europi, u kojem se neprekidno živi više od osam tisuća godina, nitko nije znao odgovor. Na žalost, ni velika većina građana Hrvatske ne zna da su to Vinkovci. Ili da su na području tog grada rođena dva rimska cara. Baš kao i činjenicu da je na prostoru između Vinkovaca i Vukovara prije pet tisuća godina postojala vučedolska kultura koja je bila daleko ispred svoga vremena. Kultura koja je imala zadivljujuće točan prvi europski kalendar - Orion i koju se može doživjeti u izvrsnom muzeju Vučedol.

Kako privući goste u Slavoniju zapravo je danas vjerojatno i najvažnije pitanje. Odgovor se može dobiti od onih koji to znaju - ljudi koji su dugim i mukotrpnim radom uspjeli doći do pozicije na koju cilja turistička Slavonija. Za početak bilo bi dobro učiti od Istrana, koji su od unutrašnjosti te regije napravili odličnu turističku priču koja traje ne dva ljetna mjeseca, nego praktički cijelu godinu. Morali bismo učiti i od Austrijanaca koji, suprotno uvriježenim mišljenjima kako u toj zemlji postoji samo zimski turizam, mnogo veći posjet turista imaju tijekom ljeta. Pa i susjednih Mađara, recimo iz nama bliskih Pečuha, Šikloša ili Vilanja. Dakle, još mnogo moramo učiti, raditi i prije svega pametno ulagati. Kako u turističku infrastrukturu i smještajne kapacitete, tako i u primjerice uređenje recimo još uvijek oronule osječke Tvrđe, brodske Tvrđave, kao i brojnih vrijednih dvoraca.

Pri tome bi valjalo imati na umu da je u turističkom smislu potrebno brendirati regiju - Slavoniju. Ne zbog toga da se u njoj “utope” hrvatski dijelovi Srijema i Baranje ili Podravina, nego zbog toga što bi ograničavanje mikroregijama ili nekim županijskim i sličnim “granicama” bilo nerazumno, posebice iz perspektive gostiju iz drugih zemalja.

Igor MIKULIĆ