Objavljeno 11. srpnja, 2017.
Ima bolja energetska svojstva od silažnog kukuruza, a dobar je i za pelete
NOVA ŠAROVKA - Četvrta je godina kako Branko Tušek iz Nove Šarovke nedaleko od Slatine ima miscanthus zasađen na 50 hektara poljoprivrednog zemljišta. Stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu još 2012. godine proveli su intenzivna proučavanja te biljke na nekoliko manjih pokusnih parcela i načinili su vrlo ozbiljne analize cijelog niza pokazatelja. Nedvojbeno su utvrdili kako je miscanthus energetski visokovrijedna i ekološki prihvatljiva sirovina za proizvodnju energije.
Tvornica na papiru
Proizvodnju te biljke Tušek je ugovorio s tvrtkom Marinka Mikulića PAN Papirna industrija radi opskrbe sirovinom, u vrijeme kad je Mikulić imao ozbiljne namjere u slatinskoj Poduzetničkoj zoni Trnovači sagraditi tvornicu celuloze i papira, laboratorij za uzgoj sadnog materijala i elektranu te ispitati i koristiti geotermalne izvore na tom području. Mikulić je, doista, kupio zemljište i uložio mnogo novca u različitu dokumentaciju, istraživanja, dopremu i sadnju rizoma (reznica) miscanthusa te brojne dozvole, ali ispostavilo se da tako veliku investiciju kod nas nije lako realizirati. Uvijek se traži nešto novo i uvijek se javljaju neke nove prepreke koje nije jednostavno svladati. Njihovo otklanjanje redovito je povezano s dodatnim poslovima i nemalim troškovima. Zato je tvornica papira još uvijek samo na papiru i ne zna se hoće li i kada biti sagrađena. Sirovina za celulozu u obliku miscanthusa na zemljištu Branka Tušeka raste, dosegnula je već dvije njegove visine, ali ne više za Mikulićevu PAN Papirnu industriju.
– Što se tiče Pan-papira, situacija je trenutačno nikakva. Nešto malo miscanthusa predao sam u trećoj godini jer prve dvije godine nije se ni imalo što predavati. Budući da nisu ispunjavani ugovoreni uvjeti, ja sam raskinuo ugovor i sada je zasađeni miscanthus moje vlasništvo i moja briga. Doista se maksimalni prinosi dobivaju nakon šeste godine i ja sam uvjeren da ću naći tržište za tu visokoenergetsku biljku. Sada sam u pregovorima sa slatinskom tvrtkom Biointegra, čija bioenergana može miscanthus koristiti kao silažnu sirovinu. Uzeti su uzorci i ovih dana trebalo je načiniti određene analize sa stručnjacima Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, ali to nismo uspjeli zbog godišnjih odmora.
Spora država
Tušek vjeruje da će sklopiti ugovor s ruskim vlasnicima bioenergane jer miscanthus ima još bolja energetska svojstva od silažnog kukuruza, a dio planira ostaviti za izradu peleta za ogrjev. Osim za dobivanje celuloznih vlakana u proizvodnji papira, stručnjaci su utvrdili da miscanthus doista daje najbolje rezultate u proizvodnji krutih biogoriva za dobivanje toplinske energije (peleta i briketa), ali pogoduje i u proizvodnji bioplina. Zato Branko Tušek kaže da ima nade za plasman i da sadnja miscanthusa nije bila uzaludan posao.
Premda je riječ o brzorastućoj energetskoj kulturi s velikom količinom biomase, Tušek navodi problem što Ministarstvo zaštite okoliša još nije donijelo odluku o priznavanju proizvodnje mischantusa u Hrvatskoj, premda je u Europi već 32.000 hektara zasađeno tom kulturom, pa svaki poljoprivrednik mora pojedinačno tražiti dozvolu za proizvodnju.
– Imamo sporu državu, s mnogo procedura i nepotrebnih papira - kaže.
Petar ŽARKOVIĆ
Zanimanje pokazala i INA
Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Ministarstva zaštite okoliša i energetike prije mjesec dana objavila je Informaciju o zahtjevu INA Industrije nafte za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš postrojenja za proizvodnju bioetanola druge generacije u Rafineriji nafte Sisak, u kojoj se (u opisu zahvata) navodi “potreba uspostave nasada energetskih biljaka (Miscanthus x giganteus i Switchgrass), koje će također biti ulazna sirovina u proizvodnji druge generacije bioetanola.” A to znači da miscanthus neizostavno postaje cijenjena sirovina u našim energetskim postrojenjima.
na čekanju
MAKSIMALNI SU PRINOSI NAKON ŠESTE GODINE