Objavljeno 6. srpnja, 2017.
Izmjenama zakona uvode se stvari kojima će se “relaksirati postupak ovršenicima, ali se neće narušiti ni prava ovrhovoditelja”
Vlada je podržala izmjene i dopune Ovršnog zakona koje predlaže Most nezavisnih lista, uz 13 amandmana kojima Banski dvori žele omogućiti da zakon bude socijalno osjetljiviji, a premijer Andrej Plenković najavio je mogućnost da se od jeseni krene s izradom potpuno novoga Ovršnog zakona.
Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih, odnosno, kako je istaknuo ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, niz građana u ovršnom postupku. A izmjenama zakona, kazao je, uvode se stvari kojima će se “relaksirati postupak ovršenicima, ali se neće narušiti ni prava ovrhovoditelja”. Vladinim amandmanima, naglašava, više se neće moći provoditi ovrha na jedinoj nekretnini kada je vrijednost glavnice manja od 20 tisuća kuna. Pritom ističe da Vlada amandmanom vrlo precizno daje alat sudovima da - ako je glavnica i veća od tog iznosa, a narušena je ravnopravnost i pravednost potraživanja ovrhovoditelja i prava ovršenika – mogu svojom diskrecijskom ocjenom, prema kriterijima koji su razrađeni u amandmanima, donijeti odluku da se i takva ovrha na nekretnini brani.
Ako netko i ostane bez nekretnine, neće ostati na cesti, nastavlja Bošnjaković, jer se Vladinim amandmanima propisuje vrlo jasno kako će postupati centri za socijalnu skrb. “Građanima koji dođu u takvu situaciju, 18 mjeseci bit će zajamčeno pravo na smještaj”, navodi.
Vlada predlaže i dizanje zaštićenog dijela primanja s dvije trećine na tri četvrtine prosječne netoplaće u Hrvatskoj kako bi, naveo je, građani u ovršnom postupku imali novac za zadovoljavanje osnovnih potreba. Plenković je kazao da su amandmani usuglašeni s predlagateljem te očekuje da budu izglasani u Saboru.
Na duboku nepravednost i neodrživost postojećeg ovršnog zakona nedavno su upozorili i stručnjaci okupljeni na okruglom stolu u organizaciji predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Zaključke donesene na tom skupu predsjednica je nedavno u obliku otvorenog pisma uputila i premijeru pozvavši ga da riješi problem. Predsjednica u svom dopisu premijeru piše kako zabrinjava činjenica što još nije napravljena sveobuhvatna i temeljita analiza tog problema. “No ono što je uistinu šokantno jest podatak iznesen na okruglom stolu, a to je da stvarni dug građana iznosi 8 milijardi kuna dok čak 32 milijarde kune čine kamate i troškovi povezani s ovršnim postupcima u kojima sudjeluju Financijska agencija, odvjetnici, javni bilježnici, tvrtke za faktoring i banke, a koje očito isključivo snosi prezadužen i blokiran građanin”, napisala je premijeru predsjednica. Ona smatra da neadekvatnost zakonodavnog okvira koji regulira ovu situaciju samo pogoršava situaciju zaduženih građana umjesto da im se omogući brz, jednostavan i jeftin ovršni postupak. Piše i kako su sudionici njenog okruglog stola naveli sve manjkavosti zakona. “Stoga je i iznesen niz prijedloga rješenja u okviru izmjena Ovršnog zakona i Zakona o stečaju potrošača čijom bi se provedbom značajno olakšao položaj prezaduženih i blokiranih građana.”
Sudionici okruglog stola naveli su kako je u Hrvatskoj izgrađen sustav koji dopušta da toliki građani žive u neizvjesnosti, izloženi teškim pritiscima svih vrsta, da im se u blokadi uzima i ono malo što imaju jer nemaju mogućnosti ravnopravno nositi se s takvim sustavom. U zaključcima okruglog stola “Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran” koje je predsjednica priložila stoji kako bi trebalo oformiti međuresornu Radnu skupinu za pripremu Politike razduživanja, koja bi temeljito analizirala poziciju dužnika i vjerovnika, te pripremila novi zakonodavni okvir.
Dijana PAVLOVIĆ/H
PRIJEDLOZI STRUČNJAKA KAKO RIJEŠITI PROBLEM BLOKIRANIH
Osnivačica Projekta Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku Miriam Kervatin, na nedavnom okruglom stolu kod predsjednice RH, rekla je da se problem blokiranih generira od 2011. godine, kada je posao blokiranja dužnika preuzela Fina koja je provela više od 7,8 milijuna ovrha. Krajem 2010. bilo 25 tisuća blokiranih, a već krajem 2011. njih 166 tisuća. Dug je u siječnju 2011. iznosio šest milijardi kuna, a danas iznosi 42 milijarde i raste. Zabrinjavajuće je da je krajem 2014. iznos ukupnog duga blokiranih premašio dug privrede, što se nikad nije dogodilo u svijetu, pa ni u najzaostalijim krajevima, rekla je Kervatin. Demografi Stjepan Šterc i Anđelko Akrap na tom su skupu upozorili da je problem blokiranih jedan od ključnih razloga iseljavanja i nestanka Hrvatske. Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić rekao je da je u Hrvatskoj prema podacima Fine blokirano sto tisuća građana zbog duga do pet tisuća kuna. Upozorio je da mala blokada nije i mali problem jer dužnici više ne mogu platiti ni jedan račun pa upadaju iz blokade u blokadu. Smatra da zbog toga treba donijeti propis po uzoru na Austriju ili Sloveniju, gdje se ovrhe vode pred sudovima, čime se dobiva ustavnost postupka, usklađenost s europskom poveljom o pravima građanina i znatno smanjuje troškove.
KOMISIJU NE ZANIMA DISKRIMINACIJA HRVATA
Na pitanje hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Ruže Tomašić o tome je li hrvatski ovršni zakon iz 2012. u skladu s pravnom stečevinom EU-a, Europska je komisija odgovorila kako nije utvrdila bilo kakvo kršenje zakona EU-a. Komisija navodi kako se presuda Suda Europske unije kojom je odlučeno da se javni bilježnici ne mogu smatrati “sudom”, ne odnosi na kontekst nacionalnog prava. Komisija nije odgovorila na drugi dio pitanja, u kojem je Ruža Tomašić tražila očitovanje o tome radi li se u ovom slučaju o diskriminaciji hrvatskih građana, koje se svakodnevno ovršuje na temelju sporne “vjerodostojne isprave” javnih bilježnika. “Junckerova je Komisija još jednom pokazala da joj interes građana nije visoko na listi prioriteta. Iako je u ovom slučaju jasno da postoji diskriminacija građana Hrvatske, Komisija se o tome nije ni očitovala”, izjavila je Ruža Tomašić. E.S.