Objavljeno 4. srpnja, 2017.
Analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) o bruto domaćem proizvodu (BDP) po županijama pokazala je da se od 328,1 milijardu kuna, koliko je iznosio BDP u 2014., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čak trećina, ili 33,3 posto, odnosi na Grad Zagreb. Dodaju li se Zagrebu Istarska i Primorsko-goranska županija, njihov BDP čini gotovo 50 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, a ekonomski najslabija Ličko-senjska županija čini tek 0,9 posto ukupnog BDP-a.
Analiza HGK-a pokazala je i da je BDP na nacionalnoj razini i u svim županijama u 2014. bio nominalno manji nego u pretkriznoj 2008. godini, no negativne stope rasta znatno su se razlikovale među županijama pokazujući veću ili manju otpornost na krizu. Tako je BDP Međimurske županije u 2014. nominalno bio samo 0,6 posto manji nego u 2008., Grada Zagreba i Zagrebačke županije približno dva posto manji, a istodobno je pad u Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj iznosio oko 20 posto.
U kombinaciji relativno visokog udjela u nacionalnom BDP-u s relativno visokom stopom pada, najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a Hrvatske u tom je razdoblju ipak imala Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj je BDP bio devet posto manji, navode iz HGK-a.
Podaci o BDP-u po stanovniku pokazuju da je u 2014. godini Hrvatska među članicama EU bila 26., razvijenija samo od Bugarske i Rumunjske. Tu je poziciju zadržala i u 2015., a 2016. Rumunjska se izjednačila s Hrvatskom, na 59 posto prosjeka razvijenosti EU.
Podaci o BDP-u po stanovniku po županijama upućuju na veliku razliku u razini razvijenosti pojedinih županija. Tako je najrazvijeniji Grad Zagreb imao 3,2 puta veći BDP po stanovniku od najnerazvijenije Virovitičko-podravske županije. Kada se županije usporede s njihovim prosjekom, vidljiv je i utjecaj triju najrazvijenijih županija - Grada Zagreba, Istarske i Primorsko-goranske županije - na podizanje tog prosjeka. U 2014. je tako samo šest županija bilo iznad prosjeka svih županija, a sve ostale ispod te vrijednosti. Uz Virovitičko-podravsku, na začelju su se našle i Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija. Jedina županija u kojoj je porastao BDP po stanovniku od pretkrizne 2008. do 2014. godine, i to za 1,4 posto, jest Šibensko-kninska, iza koje je Međimurska, koja se 2014. izjednačila s razinom BDP-a po stanovniku iz 2008. godine, navode iz HGK-a. H
BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA JE MEĐU NAJNERAZVIJENIJIMA U EU
Analiza HGK-a također je pokazala da se 16 hrvatskih županija nalazi među 10 posto najnerazvijenijih NUTS 3 regija u EU. Dodatno, čak 6 županija nalazi se među 5 posto najnerazvijenijih NUTS 3 regija u EU. Gotovo sve hrvatske NUTS 3 regije smještene su u donjoj trećini regija EU (ukupno su 1342 NUTS 3 regije u EU), izuzev Grada Zagreba, koji je u gornjoj trećini rangiranih regija EU. Tako su hrvatske NUTS 3 regije raspodijeljene na najbolje rangiranu (Grad Zagreb), koja je na 409. mjestu, i na najlošije rangiranu, Brodsko-posavsku županiju, koja se nalazi na 1312. mjestu. NUTS su statističke prostorne jedinice u EU definirane od Eurostata – Europskog statističkog ureda. Postoji NUTS 1, NUTS 2 i NUTS 3 razina. U EU su na NUTS 3 razini ukupno 1342 regije, od čega u Hrvatskoj 21 regija, koje prostorno odgovaraju gradu Zagrebu i 20 županija.
Na začelju su i Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Brodsko- posavska županija