Cijeli jedan veći grad u Hrvatskoj prošao je od 2011. do danas kroz jednu od najkorištenijih Vladinih mjera aktivne politike zapošljavanja “stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa” (SOR).

Prema podacima HZZ-a, njih je 75.677, s tim da je njome, ističu u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava (MRMS), u 2017. predviđeno oko 8140 novih korisnika.

Mjera se provlači kroz više vlada, a aktualna, Plenkovićeva doradila ju je u nedavno predstavljenom paketu “Od mjere do karijere”. S jedne strane – zadovoljstvo korisnika jer bar na godinu dana, privremeno, imaju posao, plaću i stečeno prvo radno iskustvo, od države plaćene i doprinose, a poslodavci radnu snagu koju plaća država.

S druge strane kritike sindikata, nezaposlenih i drugih da SOR dodatno remeti ionako nejako tržište rada jer da poslodavci posežu za praktički besplatnom radnom snagom, a na štetu onih bez posla, ali i zaposlenih, rušeći im cijenu rada. Sindikati upiru prstom u SOR da je istisnuo institut pripravništva, a to je i zamjerka Mreže mladih Hrvatske. U MRMS-u, pak, upozoravaju da mladi čine trećinu nezaposlenih, da im treba bolji pristup tržištu rada.

Kroz mjeru je prošla i Đakovčanka Tina Peić (28), mr. ekološke poljoprivrede. Zadovoljna je SOR-om jer je to, kaže, prilika da mlada osoba puno nauči, stekne početno iskustvo za dalje.

- Gledam na to i na način da je mladom čovjeku lakše da kroz takav program uđe u svijet rada a da ga odmah ne prati tako velika odgovornost, a, opet, ima svoje obveze pod paskom starijih, iskusnijih. Plaća nije tako loša za početak. No, najbolja strana te mjere jest ako se iz nje, nakon njezina završetka, izrodi stalni posao, no ja u svom okruženju ne znam za takve slučajeve - ocjenjuje Tina Peić.

Đakovčanka Božica Albrecht, vlasnica frizerskog salona, je bez zamjerki, dapače: “U dva ciklusa imala sam pet korisnica mjere SOR. Sve su to bile mlade, neiskusne, netom izučene frizerke kojima je bilo potrebno iskustvo, a ja mlade volim, uvijek im dajem prednost u poslu. Stekle su važno prvo, pa i veće iskustvo za što kvalitetniji daljnji ulazak u svijet rada, dobivale su plaću od oko 2700 kuna, a država je plaćala i doprinose”, kaže Albrecht.

U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) upozoravaju da je SOR istisnuo institut pripravničkog staža.

- Mjera SOR-a na neki je način uvedena još 2010., a 2012. dobila je i oblik nekakve naknade. Početno je to bilo oko 1200, pa 1600, potom 2000, a sada je to oko 2700 kuna. Ovom mjerom svi su njezini korisnici, i oni s VSS, i sa SSS i drugih sprema, stavljeni u istu poziciju, u svijet rada ulaze s minimalnom plaćom. Poslodavci su “na tacni” dobili besplatnu radnu snagu. Tek od ove godine imaju obavezu uplaćivati putne troškove - rešeta Vladinu mjeru predsjednik SSSH Mladen Novosel. Dodaje kako je njome cijena rada u Hrvatskoj dodatno urušena. Upire prst i u to da je Vlada ispala najveći poslodavac korisnika mjere SOR.

– Imali su uredbu da ministarstva i drugi iz tog sektora ne mogu zapošljavati nove radnike, pa su iskoristili ovakvu mjeru kojom “zapošljavaju, a ne zapošljavaju” - ističe Novosel.

Kritički o SOR-u promišljaju i u Mreži mladih koja brojnim akcijama izražava svoje nezadovoljstvo. Navode da je SOR izvorno zamišljen kao privremena mjera koja bi mladima u vremenu krize olakšala ulazak u svijet rada, omogućujući im da steknu praktična znanja koja još uvijek nedostaju u obrazovnim programima.

– No, zbog opsega korištenja ove mjere, ona je velikom dijelu mladih postala jedini način ulaska u svijet rada, pa je danas teško pronaći oglas za radno mjesto koje ne zahtijeva prethodno radno iskustvo, a nije SOR. SOR je tako posve istisnuo pripravništvo te, umjesto da pomogne, teže zapošljivim mladim osobama, od svih mladih stvorio je novu ranjivu skupinu na tržištu rada koja nema izbora, nego raditi za naknadu u razini minimalne plaće, te pritom još bez zasnivanja radnog odnosa i radnih prava koja iz njega proizlaze - upozoravaju u Mreži.

U Ministarstvu rada na kritike da je SOR narušio ionako slabašno tržište rada odgovaraju da ta mjera nema za cilj osiguranje potrebne radne snage poslodavcu, već da je to stjecanje prvog radnog iskustva polaznika, da je ponajprije namijenjena mladim osobama, da steknu iskustvo i/li formalni uvjet za pristupanje stručnom, majstorskom ispitu.

– U ožujku 2017. uvođenjem niza promjena u mjeru SOR-a ograničili smo široku dostupnost mjere te smo je usmjerili u realni sektor gdje su veće mogućnosti ostanka osobe u zaposlenosti - kažu u MRMS-u i poručuju da provedba ove mjere ne smije zapriječiti redovite putove zapošljavanja pripravnika.

– SOR predstavlja mjeru za stjecanje prvog radnog iskustva, a nikako nije zamjena za zapošljavanje pripravnika. Upravo u trenutku kad bilježimo pozitivne rezultate na tržištu rada, cilj nam je poticati i promicati stvarno zapošljavanje pripravnika kod poslodavaca - ističu u MRMS-u i poručuju da će se “i dalje zauzimati za povratak instituta pripravništva koji je godinama bio potpuno zanemarivan zbog mjere stručnog osposobljavanja”.