Gotovo je nevjerojatan podatak, koji je objavljen u srijedu, prema kojem je Agrokor na prikriven način, u procesu u kojem su sudjelovali pojedini njegovi dobavljači i faktoring društva bio kreditiran u iznosu od čak 4,7 milijardi kuna.

Riječ je o iznosu koji značajno povećava izravnu i neizravnu izloženost domaćih banaka Agrokoru na 9,5 milijardi kuna. Ovaj iznos o prikrivenom kreditiranju tek je odnedavno izašao na vidjelo, unatoč svim institucijama koje su nadzirale ili su trebale nadzirati poslovanje Agrokora, banaka i ostalih trgovačkih društava uključenih u financijske malverzacije koje su imale jedini cilj osigurati novac za poslovanje Agrokora.

Ovo prikriveno kreditiranje, pojednostavljeno rečeno, događalo se na način da je tvrtka dobavljač uz isporučenu robu od Agrokora primao dvije mjenice. Jedna je mjenica služila kao stvarno sredstvo osiguranja naplate te robe, dok je ovu drugu “mjenicu” dobavljač naplatio od faktoring društva te taj iznos dostavljao Agrokoru.

Hrvatska narodna banka je u utorak u priopćenju navela kako je središnja banka “od 2012. do 2016. provela 27 nadzora izloženosti banaka sustavu Agorkor u kojima su u 16 banaka utvrđene nepravilnosti i naložene mjere te adekvatna ograničenja, kojima je izloženost banaka Agrokoru smanjena za više milijardi kuna”. Jutarnji list je u srijedu objavio neslužbene informacije osobe iz HNB-a koja je potvrdila kako bi izloženost banaka Agrokoru dosegao i 20 milijardi kuna da HNB nije godinama poduzimao različite mjere. One su uključivale konsolidiranje faktoring društava u bilance banaka koje su u svom vlasništvu imale te faktoring tvrtke, kao i provedbu “stalnih nadzora uz prekršajne naloge zbog vlasničke, upravljačke i ekonomske povezanosti tih kompanija”.

Dakle, ova prikrivena kreditiranja Agrokora događala su se kada je koncern ostao bez mogućnosti podizanja novih kredita kod domaćih banaka, prije 2014. godine. Sumnja se da su se faktoring društva, kako bi se izmaknuli kontroli HNB-a, “dobrim dijelom financirala izravno iz matica austrijskih banaka”. Agrokor se potom okrenuo ruskim bankama s kojima su dogovoreni kreditni aranžmani.

Hrvatski pravni stručnjak, koji je želio ostati anoniman, za naš list prokomentirao je prikriveni oblik kreditiranja Agrokora, nazvavši ga čistom prijevarom.

- Mjenica je sredstvo osiguranja i samo se tako smije koristiti. Mjenica ne može biti sredstvo kreditiranja. Mora pratiti samo pravni posao. Prema mojim saznanjima pravni posao u ovim slučajevima pratile su dvije mjenice - jedna koja je osiguravala naplatu isporučene robe i druga koja je dogovorno s dobavljačima služila za izvlačenje novca iz banke i predaju novca Agrokoru. Ta druga tzv. mjenica nije mjenica. Ne znam kako bih je uopće nazvao. To je protivno svemu postojećem u pravu, protivno Zakonu o kreditnim institucijama, Zakonu o obveznim odnosima... Pitanje je sada gdje je tu kaznena odgovornost sudionika u tim postupcima, međutim mi nemamo kaznenog djela po kojemu bismo izravno gonili sudionike u tom postupku. Ne kažem da ne mogu biti kažnjeni po drugim osnovama koje pokrivaju “obična” djela, poput prevare. Po meni ove i jest čista, velika prijevara. Ljude se sudski gonilo za neke financijske piramide u kojima je netko uzeo milijun ili dva eura. I ovo s Agrokorom je bila klasična piramida u kojoj se zavrtjelo 4,7 milijardi kuna. Bez znanja uprava banaka koje su u tom poslu sudjelovale ovi postupci bili bi nemogući, kazao nam je taj stručnjak.

On je kritizirao Hrvatsku narodnu banku zbog izostanka intervencija u ovim slučajevima.