Program EU-a koji je trebao smanjiti nezaposlenost mladih nije ispunio očekivanja. Novo izvješće Europskog revizorskog suda (ECA) potvdilo je da je stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina i dalje visoka, unatoč tome što se tzv. program jamstava za mlade provodi već četiri godine.

Stopa nezaposlenosti mladih Europljana je 18,8 posto, desetak posto bodova veća je nego u skupini onih u dobi od 25 i više godina. Najvišu stopu nezaposlenosti mladih u EU ima Grčka, oko 48, a najnižu Njemačka, oko šest posto. U Hrvatskoj u studenome 2015. iznosila je čak 40 posto, da bi do kraja 2016. bila smanjena na tridesetak posto. No, Eurostatovo izvješće ne spominje je li to smanjenje prouzročeno zapošljavanjem ili iseljavanjem mladih.

Europska komisija predložila je program garancija za mlade koji je od 2013. trebao osigurati da svi mlađi od 25 godina dobiju kvalitetan posao, stažiranje ili obrazovanje u roku od četiri mjeseca od kako postanu nezaposleni ili završe školovanje. Sada su revizori utvrdili da do sada ni jedna članica EU-a to nije uspjela realizirati i pozvali su Komisiju da smanji očekivanja od programa na realnu mjeru i zatraži od članica da učine više kako bi što veći broj nezaposlenih mladih našao posao. Pomaka je ipak bilo - nešto više od polovine mladih ljudi koji su se prijavili za program, tijekom 2014. dobilo je posao ili mjesto u programima obuke u sedam zemalja koje je ECA analizirala - Irskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Portugalu i Slovačkoj.

U Hrvatskoj se s ciljem smanjenja broja mladih koji su bez posla provodi Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). No, ne bez velikih prigovora na njegovo diskriminiranje pojedinih dobnih skupina i nekvalitetu provođenja u praksi.

Korisnici SOR-a stariji od 29 godina, ali i oni mlađi koji rade u zdravstvenom sektoru zbog različitih nelogičnosti na koje nailaze, odlučili su se izboriti za svoja prava i donijeti promjenu. Zato su se sastali s Mirandom Mrsićem, predsjednikom saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.

- Mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, počela je “napadati” klasična radna mjesta, u nekim je strukama postala jedini ulaz na tržište rada, proširila se i tamo gdje bi je teško bilo očekivati, primjerice na glumu i IT sektor. SOR je postao supstitucija pripravništva koje gotovo više i ne postoji, a u nekim je strukama jedini ulaz na tržište rada, upozorio je Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske.

Zamjerke na SOR ima i Matica hrvatskih sindikata.

- SOR se proširio i na IT sektor u kojemu nedostaje ljudi i u kojemu su plaće visoke, pa se ta mjera raspisuje i za programere koji onda mjesečno dobivaju 2600 kuna. Porezni će obveznici samo Erste banci, na ime SOR-a platiti oko pola milijuna kuna za osposobljavanje 10 do 12 radnika. Dakle, potičemo i bankarski sektor, kaže Lucija Barjašić Špiler, iz MHS-a, i navodi kako se čak i za pjevača za svadbe i pogrebe traži SOR.

Problem je za osobu u SOR-u što se negativne posljedice prelijevaju na tržište rada, pada cijena rada, poslodavci koji su htjeli zapošljavati to ne čine, zapošljavaju SOR-ovce, kaže Ana Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.