Objavljeno 1. travnja, 2017.
Postoji teoretska mogućnost zatvorske kazne od 50 godina, ali još nitko na nju nije osuđen
Hrvatska je danima užasnuta činom 19-godišnjeg Tina Šunjerge koji je ubio svoje roditelje jer je bio - ljutit. Javnost želi da ga se osudi na najviše kazne da bi ga se uklonilo iz života ostalih građana koji se boje za svoju sigurnost. No, hoće li dobiti maksimalnu kaznu ili će “odležati” tek 10-ak godina iza rešetaka tek će se vidjeti. Sve ovisi o tome hoće li mu se suditi kao mlađem punoljetniku ili će sud uzeti u obzir okrutnost koju je pokazao ubivši roditelje koji ga tog dana nisu pustili na rođendan, a i željeli su da se liječi od ovisnosti o drogama.
O ovom slučaju, ali i općenito o slučajevima kada je riječ o teškim kaznenim djelima mlađih osoba, razgovarali smo s osječkim pravnim stručnjakom za kazneno pravo, docentom dr. sc. Igorom Vuletićem, na katedri Kazneno-pravnih znanosti pri Pravnom fakultetu Osijek.
- Kakve su kazne u navedenom slučaju moguće zavisi od pravne klasifikacije njegova ponašanja. Situacija je različita, ovisno o tome je li riječ o običnim ili teškim ubojstvima. Kazna od 50 godina moguća je samo ako bude osuđen za dva teška ubojstva i ako mu zbroj pojedinačnih kazni izrečenih za svako teško ubojstvo prelazi 50 godina. No, tu se odmah ograđujem jer nemam uvid u predmet - kazao je pravni stručnjak. Kako dalje dodaje, 19-godišnjaku se može suditi prema odredbama Kaznenog zakona i izreći mu se i dugotrajni zatvor. Procjena suda ovisi o okolnostima djela i procjeni počiniteljeve ličnosti, što iziskuje složena psihijatrijsko-psihološka vještačenja.
Na naš upit na koliko bi mladić mogao biti osuđen, docent navodi da je odgovor teško reći.
- Teoretski, sud mu za oba ubojstva, čak i ako ih presudi kao obična, može dati po 20 godina, pa onda jedinstvena kazna može biti između 21 i 39 godina – ali sumnjam da će biti tako strogi. Ako dobije dvije dugotrajne kazne (što je moguće samo ako su teška ubojstva), onda mu može dati 50, ali samo ako zbroj prelazi 50. Ono što je u našem pravu interesantno je da ne može dobiti od 41 do 49 godina zatvora, nego 40, pa je prva sljedeća mjera 50 godina - dodaje docent s osječkog Pravnog fakluteta.
Upitali smo ga moraju li se počinitelji najtežih kaznenih djela (ubojstava), nakon što iziđu iz zatvora poslije 30 ili 40 godina, nekome i dalje javljati u zakonskom sustavu ili se smatra da su potpuno rehabilitirani.
- I to zavisi od okolnosti slučaja, osobito od toga je li počinitelj ranije otpušten iz zatvora (uvjetni otpust) ili je izdržao punu kaznu. Prema našem pravu, počinitelju je moguće odrediti i tzv. zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora, s ciljem da mu se pomogne u ponovnoj integraciji u društvo - kazao nam je sugovornik.
Sandra LACIĆ
1. ROBERTO RUBIĆ
Osuđen je na 40 godina zatvora zbog okrutnog ubojstva osječkog odvjetnika Luje Medvedovića i otmice njegove obitelji, supruge i kćeri 4. siječnja 2013. godine.
2. MATO ORAŠKIĆ
Prva je osoba koja je u Hrvatskoj osuđena na 40 godina zatvora i to zato što je tijekom brakorazvodne parnice u rujnu 1999. na Općinskom sudu u Zagrebu ubio svoju suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, dok je teško ranio sudsku zapisničarku.
3. MARSEL BUDIMIR
Dobio je maksimalnu kaznu jer je u veljači 2003. u pljački banke u Nedelišću ubio policajca Željka Murka, dok je njegova kolegu Stjepana Balića ranio.
4. VLADIMIR DUVNJAK
Osuđen je na 40 godina jer je 2004. u Vukovaru iz koristoljublja ubio supružnike Janoša i Katarinu Sić.
5. VLASTIMIR KIHALIĆ
Osuđen je na 40 godina jer je u ožujku 2005. u Petrinji ubio svoju suprugu i njezine dvije prijateljice. Poslije se ubio u zatvoru.
6. ŠIME MEDANIĆ
Osuđen je na 40 godina zatvora jer je 2005. naručio likvidaciju svoje sestre. Naručio je i ubojstvo Nikole Grbića, koji je s Pericom Majstorovićem ubio Slavicu Medanić. Prije te dvije likvidacije njemu se već bilo sudilo zbog naručivanja likvidacije Marsela Popovića, prvog hrvatskog ministra turizma.
7. DRAŽEN KOZMAN
Osuđen je na 40 godina zatvora jer je u studenom 2006. u kafiću u Okučanima ubio tri osobe, dok ih je još šest što lakše, što teže ranio.
8. DRAŽEN DORČEC
Osuđen je na 40 godina jer je u listopadu 2006. u pljački poslovnice Fine u Đurđevcu ubio zaštitara Miroslava Benšića te umirovljenika Ivana Matiševa koji je u Finu došao podignuti novac.
9. IVAN DVORSKI - PSIHO
Osuđen je na 40 godina zatvora jer je 2007. u jednom stanu u Rijeci ubio tri osobe, a nakon toga, pokušavajući prikriti tragove, zapalio je stan.
10. STJEPAN ROŠKER
Osuđen je na 40 godina zatvora jer je u veljači 2009., pokraj Križevaca, zbog nesuglasica oko vinograda ubio četvero susjeda i rođaka, a među njima i 14-godišnju djevojčicu.
11. PERICA MAJSTOROVIĆ
Osuđen je 2009. na 40 godina zbog ubojstva Slavice Medanić i Nikole Grbića. Poslije se ubio u zavoru.
12. KAZIMIR DUŽNOVIĆ
Osuđen je na 40 godina zatvora jer je u svibnju 2009. prilikom pljačke banke u Sesvetama ubio policajca Ivana Grbavaca te što teže, što lakše ranio još petoricu njegovih kolega.
13. BORIS GALINAC
Osuđen je na 40 godina zatvora jer je u siječnju 2010. u Rugvici iz koristoljublja ubio Dragicu Martek (77). Ženu je ubio dok je bio na uvjetnom otpustu na koji je pušten s odsluženja kazne za ubojstvo.
14. PERO LUKIĆ
Nepravomoćno je osuđen u ožujku 2012. na 40 godina zatvora zbog sudjelovanja u okrutnom ubojstvu iz koristoljublja Hrvoja Filipovića (71) iz Zagreba.
15. DRAGAN PARAVINJA
Nepravomoćno je osuđen 19. listopada 2012. na 40 godina zatvora za teško ubojstvo i pokušaj silovanja maloljetne Antonije Bilić iz Drniša te za još jedan pokušaj silovanja.
16. ŽELJKO MILOVANOVIĆ
Osuđen je u veljači 2013. na 40 godina zatvora zbog svoje uloge u likvidaciji Ive Pukanića i Nike Franjića u listopadu 2008.
486
ubojstava dogodilo se u proteklih deset godina u Hrvatskoj
67
ubojstava dogodilo se 2008., što je najveći broj u posljednjih deset godina
DOŽIVOTNU KAZNU TREBALO BI RAZMOTRITI U BUDUĆNOSTI
S obzirom na to da uvođenje smrtne kazne za najteže počinitelje kaznenih djela nije moguće, upitali smo pravnog stručnjaka postoji li mogućnost uvođenja doživotne kazne zatvora.
- Doživotna kazna bila je jednom uvedena u hrvatsko kazneno pravo (novelom KZ-a od 9. srpnja 2003.), ali je odlukom Ustavnog suda ubrzo stavljena izvan snage. Naša stručna javnost uglavnom je protiv toga, a kao glavni argument navodi se neodređenost te kazne te činjenica da bi ju valjalo propisati kod razmjerno velikog broja kaznenih djela. Ipak, ta kazna postoji u većini zemalja zapadne Europe, a postoji i u nama susjednoj Mađarskoj. Osobno, smatram da bi doživotni zatvor uz mogućnost uvjetnog otpusta poslije 20 ili 30 godina trebalo razmotriti u budućnosti - kazao je docent Igor Vuletić.