Objavljeno 6. ožujka, 2017.
Hrvatska se nalazi uz bok Rumunjskoj i Bugarskoj - na samom dnu Europske unije
Usporedbe životnog standarda u Europskoj uniji često se temelje na bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika, te se tako izračunava bogatstvo neke zemlje u odnosu na drugu. Međutim, ta metoda govori jako malo o distribuciji prihoda i ne pruža informacije o nematerijalnim faktorima koji su povezani uz veliki rizik od siromaštva.
S jedne strane, nejednakost u prihodima može biti poticaj za ljude da poprave svoju situaciju kroz rad, inovacije ili stjecanje novih znanja, ali s druge strane, nejednakost u prihodima često generira kriminal, siromaštvo i socijalno izopćenje. Rizik od siromaštva u 28 zemalja EU-a narastao je na više od 17 posto. Rumunjska (25.4 %), Latvija (22.5 %), Litva (22.2 %), Španjolska (22.1 %), Bugarska (22.0 %), Estonia (21.6 %), Grčka (21.4 %) i Hrvatska (20.0 %), imaju rizik od siromaštva za svakog petog stanovnika ili više. U toj grupi nalaze se i neke zemlje koje nisu u EU, poput Srbije (25.4 %), Turske (23.1 %) i Makedonije (21.5 %). Najniži rizik od siromaštva je u Češkoj (9.7 %) i Nizozemskoj (11.6 %), a vrlo je nizak i u Norveškoj (11.9 %) i Islandu (9.6 %) koje nisu u EU. Za različite grupe u društvu rizik od siromaštva nije isti, tako je u svim zemljama EU-a veća vjerojatnost da ćete biti siromašni ako ste žena, ili ako ste samac.
Naravno, najviši rizik od siromaštva imate ako ste nezaposleni. Prosjek za EU iznosi 47,5 posto, a rizik od siromaštva je posebno visok u tri baltičke zemlje, Bugarskoj, Mađarskoj i Malti, u slučaju da nemate posao. Drugi po redu socijalno najugroženiji građani, nakon nezaposlenih, u Hrvatskoj su umirovljenici. Osim Bugarske, Litve, Latvije i Estonije u Hrvatskoj je za umirovljenike najveći rizik od siromaštva i iznosi 22,1 posto. No, u Hrvatskoj vam ni posao ne garantira dostojan život, jer se gotovo šest posto (5,9 %) ljudi koji su zaposleni nalaze u zoni siromaštva. Irska ima vrlo efikasne socijalne programe (zagarantirani dohodak, dječji doplatci, pomoć za nezaposlene, beneficije pri školovanju, socijalne pomoći...), koji realno vrlo visoki postotak socijalno ugroženih (oko 36 %), nakon primjena državnih i socijalnih mjera, svodi na ispod 17 posto. To znači da država svojim mjerama uspjeva oko 30 posto ljudi držati iznad praga siromaštva. Ti podaci za Hrvatsku nisu baš najbolji, jer se smatra da je oko 31 posto hrvatskih državljana u riziku od siromaštva prije nego što prime neki oblik pomoći ili olakšice od države. Nakon toga broj siromašnih pada na 20 posto te možemo reći da država raznim mjerama uspije 11 posto stanovništva držati iznad razine siromaštva. Taj prosjek, zapravo, nije uopće loš, jer se uspješnost državnih beneficija na razini EU-a nalazi na oko osam posto ljudi koje država raznim subvencijama održava iznad razine siromaštva, ali mnoge zemlje to rade bolje od nas.
Vuk TEŠIJA
Odnos najviših i najnižih plaća
Zanimljivo je pogledati podatke za najviše i najniže prihode. Što je nejednakost veća, to je zemlja u pravilu siromašnija. Primjerice, u Bugarskoj, Rumunjskoj i Litvi, 20 posto ljudi s najvišim prihodima zarađuje sedam do osam puta više od 20 posto ljudi s najnižim prihodima. Taj omjer u Slovačkoj i Češkoj je samo 3,5 puta, što je jedan od razloga zašto je rizik od siromaštva u tim zemljama najniži. Hrvatska se nalazi negdje oko EU prosjeka i 20 posto najviše plaćenih zarađuje nešto više od pet puta prema 20 posto najniže plaćenih.
U svim zemljama EU-a veća je vjerojatnost da ćete biti siromašni ako ste žena, ili ako ste samac