ZAGREB - U emisiji “Knjiga ili život” Trećem programu HTV-a kritičar-voditelj Gordan Nuhanović intervjuirao je autora višeknjižnog nakladničkog fenomena projekta Cvelferica, šefa osječke katedre za hrvatsku književnost, prof. dr. sc. Gorana Rema. Taj jedinstveni projekt, knjigovnog mapiranja katastrofalno stradalih devet sela obuhvaćenih tradicijskim imenom Cvelferija, nedavno je dobio jake međunarodne recenzije kojima je pet dosadašnjih knjiga dobilo status znanstvenih monografija i Ministarstvo je znanosti temeljni podupiratelj ovogodišnjeg drugog izdanja.

Projekt je idejno oslonjen na studiju dr. sc. Sanje Jukić o panonizmu lirike slijepog drenovačkog pjesnika Gjuke Galovića. Sanja je Jukić, inače - izlagala tu priču baš u Drenovcima toga dana kada je Sava već uz svu nesretnu neočekivanost bila na koji dan od proboja! Tom je studijom upozorila na zlokobnost vode u čika Gjukinoj lirici i time dala panonistički lajtmotiv projektu, autorski potpisujući četiri od pet knjiga Cvelferice.

Usamljeno medijsko mjesto koje hrvatskoj kulturi prikazuje svijet života knjige, emisija HRT 3 karakterističnog imena Knjiga ili život, prikazala je taj, kako je istaknuo Nuhanović, projekt koji objavljuje velik talent prostora Cvelferije. Uz ukupnog autora Rema i Sanje Jukić, po tri su naslova potpisali prod. dr. sc. Ružica Pšihistal i dr. sc. Ivan Trojan. Nuhanović su i Rem proveli priču od skorašnjeg otvorenja nove narodne knjižnice u katastrofalno 2014. stradaloj Gunji, do cvelferske udruge Duhovno hrašće, koja je nastala u ratnim okolnostima da bi zaštitila kulturni i knjigovni život svojeg kraja.

Taj je svijet od devet cvelferskih sela zaštitio i osnivački vinkovačke pjesničke (regijski ih je DHK, vođen tada Vladimirom Remom, u Vinkovcima osnovao 1986.) susrete te ih zbrinuo kao svoj trajni program, smjestivši ih u Drenovce i njihovu zatim 1994. projektno osnovanu Narodnu knjižnicu… a kasnije, nagradnom knjižnicom Pjesnički susreti, brinuvši o zlatnom nizu novih knjiga mlade slavonsko-baranjske pjesničke scene (Jadranka Vuković, Franjo Nagulov...).

Talentirana i fenomenski jedinstvena Cvelferica predala je suvremenoj hrvatskoj recepciji otkriće romana Rajevke Marije Tucaković Grgić “Majka” iz 1828., zatim postmoderno čitanje romana “Hrast” Vrbanjke Mare Švel Gamiršek, hrvatske književne Leni Reiffenstal, te 50-ak paradigmatski senzibilnih književnih imena i stotine sofisticiranih tekstova. Istaknuti je Trojanov dramski svezak i posebice rad na doku-dramama i seoskim igrokazima priređenim za svih stradalih devet sela. Važan je učinak čak 94 kazivačica i kazivača iz 300 godina cvelferskog svijeta sabrala Ružica Pšihistal.

Četvoro tinejdžerskih Đuričanaca - multimedijska Monika Vladisavljević, potom Marinko Plazibat, pučki mudar i igriv Gunjanac Josip Šokčević Mole, povjesničarski dubinski orač Ivica Ćosić Bukvin, premarna mr. sc. Vera Erl, niz seoskih monografa, Franjo Hanaman, Luka Pavlović... samo su neka od imena koja su kroz Cvelfericu postala Noinom arkom ovoga istočnohrvatskog svijeta.

Uz znanstvenike osječke kroatistike, presudnim su radom Cvelfericu kultivirale terenske, insajderske knjižničarice Sanja Šušnjara, Kata Petrović i Anita Tufekčić, uz suradnju Marijane Džalo, Sanje Pejakić te Ljiljane Bilbija. Začarani neki kraj, stih je kojim je Bogdan Mesinger primio svoju laureatsku nagradu na pjesničkim susretima u Drenovcima prije desetak godina, podsjetio je u emisiji Knjiga ili život, autor Projekta Goran Rem. N.Vek.