ĐAKOVO

Sve bliža 2017. godina godina je u kojoj će autocesta A5, Beli Manastir - Osijek - Svilaj, napuniti svoje prvo desetljeće u funkciji prometa i pridruženosti razgranatoj mreži autocesta u Hrvatskoj.

Zamišljena je kao dio cestovnog koridora 5C, od Budimpešte do Ploča, kao dio cestovne poveznice srednje Europe s njezinim jugom, sve do juga našeg Jadrana. Gordo to zvuči, no ova slavonska autocesta od samog puštanja u promet, prve dionice, Đakovo - Sredanci, 2007. godine, kada je vrpcu prerezao tadašanji premijer Ivo Sanader, bilježi mršav promet, a koji nije podebljan ni s otvaranjem druge dionice, Osijek - Đakovo, kao ni aktivnostima koje su potom slijedile. Istina, Slavonika je ove godine, primjerice, zabilježila porast prometa i veću naplatu cestarine nego prošle, 2015., godine, no u ukupnom prometu i zaradi od cestarina na svim autocestama u Hrvatskoj ona participira minorno, jer A5 sa svojim brojem vozila u ukupnom prometu svim autocestama sudjeluje s manje od dva posto! Tek je nešto bolje, no neznatno, s ukupno naplaćenom cestarinom – u punjenju HAC-ove blagajne na to ime Slavonika participira s manje od tri posto! Podaci su to za promet i naplatu cestarine za prvih 11 mjeseci ove godine.

Naime, u prvih 11 mjeseci 2016. na autocesti A5, kako doznajemo u Hrvatskim autocestama, naplaćeno je 41,2 milijuna kuna cestarine bez PDV-a i zabilježen promet od oko 708.500 vozila. U odnosu prema istom razdoblju 2015., ističu u HAC-u, to je, istina, nešto veći prihod od cestarine, i to za 11 posto, a promet bilježi rast za 10,8 posto.

– Na autocesti A5, kao i na ostalim autocestama, tijekom svih 11 mjeseci ove godine bilježiimo povećanje i prometa i prihoda od naplaćene cestarine - kažu u Autocestama, a čemu razloge treba tražiti i u rekordnoj turističkoj sezoni.

HAC-ova statistika kaže da je u prvih 11 mjeseci 2016. na svim autocestama u nadležnosti HAC-a d.o.o. naplaćena cestarina od gotovo 1,5 milijardi kuna bez PDV-a, a zabilježen je promet od 36,096.000 vozila. U odnosu prema prošloj, 2015., godini povećanje je to ukupnog prometa za 9,26 posto, a prihod od cestarine veći je za 7,5 posto.

S obzirom na to da i nakon desetljeća Slavonika bilježi mršav promet, mnogi i danas postavljaju pitanje opravdanosti njezine gradnje. S druge strane, njezini zagovornici sadašnji promet na njoj objašnjavaju time da ta autocesta još nije u punom profilu, još nije izišla na granicu s Mađarskom, odnosno Bosnu i Hercegovinu, te da će njezina opravdanost doći s njezinom punom izgrađenošću. O slabom prometovanju njome svjedoče i lijepo uređena no uglavnom prazna odmorišta, od kojih većina osim za putnicima vapi i za većim interesom zakupnika tamošnjih prostora namijenjenih djelatnostima poput ugostiteljstva. Kada je najavljivana njezina gradnja, ovom dijelu Slavonije obećavano je da će s autocestom doći i investitori, gospodarstvenici, ulaganja... Đakovština i druge sredine naslonjene na nju zasad to nisu osjetile.