ĐAKOVO

Među top 10 zanimanja u Hrvatskoj, a prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), zanimanje zidar ima “osigurano mjesto”. U ovom trenutku, prema HZZ-u, poslodavci imaju potrebu za 441 radnikom u građevinarstvu, što to zanimanje čini trećim po traženosti, odmah iza ugostiteljskih i uslužnih radnika te stručnjaka iz društvenog, humanističkog i umjetničkog područja. Zidari su traženi na domaćem kao i na inozemnom tržištu rada, ne čekaju posao, već “on čeka njih”, učenici koji se školuju za njih potiču se u svom izboru stipendiranjem, no interes za to zanimanje sve je manji i sveo se na krajnje simbolične brojke. Potvrđuju to i u Srednjoj strukovnoj školi Antuna Horvata u Đakovu.

– Da, na tržištu rada traže se zanimanja poput zidara, stolara, tesara…, no interesa kod učenika i roditelja za ta zanimanja gotovo da i nema. U cijeloj školi imamo osam učenika koji se obrazuju za zidare te 12 za stolare, dok tesare ne upisujemo već nekoliko godina jer je interes potpuno izostao - kaže ravnatelj, prof. Mirko Ćurić.

Razloge tomu treba tražiti u činjenici da je riječ o teškom, napornom fizičkom poslu, “baušteli” od jutra do mraka, na otvorenome… No tu je i stav da se u zidare i slična zanimanja upisuju samo djeca sa slabijim ocjenama, što im pri upisu dodatno daje lošu reklamu. “Neće moje dijete u to”, rezoniraju roditelji. Bilo kako bilo, trenutno svi razredi zidara u “Horvatu” stanu u samo četiri klupe…

- Je li to zanimanje u koje se upisuju samo slabi(ji) učenici teško je reći jer, praktički, toliko ih je na upisima malo da svi dobivaju mjesto u školi, tu nema bodovanja. Stoga je teško komparirati - kaže Ćurić. Budući da se ubraja među deficitarna zanimanja, država, Ministarstvo obrazovanja, potiče obrazovanje za ovo zanimanje i tako da dozvoljava, tolerira nastavak obrazovanja za takva zanimanja i ako jedno vrijeme potpuno izostane interes za nj, ne gasi ga u obrazovnom programu jedne strukovne škole jer bi to bilo destimulirajuće za budućnost takvih zanimanja. I Ćurić ističe da među zidarima, kao i stolarima i sličnima, nema problema pri nalaženju posla.

– Mislim da tih osam zidara i 12 stolara odmah, 15. lipnja, kada završe škola, mogu početi raditi, da ih posao čeka - kaže Ćurić. I dok u pojedinim zanimanjima nakon završetka obrazovanja čitavi razredi, zbog suficitarnosti, poput frizera i dr., iz školskih klupa prelaze na biro, među zidarima je stvar potpuno suprotna.

A graditeljski ceh pri Udruženju obrtnika Đakovo broji oko 120 obrta i jedan je od najvećih, odmah iza ceha poljoprivrednika i ceha usluga.

- Hrvatska obrtnička komora, naša područna komora, daje i stipendije za obrazovanje za zidare, no ni to ne pomaže - kaže tajnik Udruženja obrtnika Đakovo Marko Milković, koji također ističe dobru potražnju za ovim profilom na tržištu rada: “Graditelji često zapošljavaju.”