Hrvatsko gospodarstvo bilježi najbrži rast u posljednjih osam godina - zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, kao i rekordnoj turističkoj sezoni, makroekonomisti procjenjuju da je ono u trećem tromjesečju poraslo za oko tri posto.

Iako će Državni zavod za statistiku prvu procjenu za navedeno razdoblje objaviti 30. studenoga, osam makroekonomista koji su sudjelovali u Hininoj anketi procjenjuje da je gospodarstvo poraslo za 2,9 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Konkretno, njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,5 do 3,3 posto. Vrijedi podsjetiti da je to već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste. Ostvari li se prognoza rasta od 2,9 posto, značit će to da je to najbrži rast još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi.

Makroekonomisti u Hininoj anketi navode da se za rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

- Najznačajniji generator rasta trebala bi biti osobna potrošnja, s obzirom na njezin udjel u BDP-u te snažne stope rasta prometa u maloprodaji tijekom ljetnih mjeseci - navodi jedan od makroekonomista u anketi.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 25 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u trećem tromjesečju maloprodaja porasla za oko 4,7 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Za to se, između ostaloga, zahvaljuje rastu plaća. Prosječna netoplaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u rujnu 5624 kune, što je realno za 2,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, navode analitičari Raiffeisenbank.

Potrošnja jača zahvaljujući i deflaciji te niskim cijenama energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana.

Prihodi od turizma mogli bi ove godine premašiti rekordnih osam milijardi eura, a snažan rast turističkih prihoda iz inozemstva trebao bi rezultirati i pozitivnijim utjecajem netoizvoza na kretanje BDP-a, unatoč rastu robnog uvoza. U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 74,6 milijuna noćenja ili 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani.

Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja je u trećem tromjesečju porasla za oko 1,9 posto u odnosu prema istom lanjskom razdoblju. To je, doduše, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je industrija porasla za 3,5 posto, no proizvodnja neprestano raste već 20 mjeseci zaredom, što je njezin najduži pozitivni niz od 2007. godine. “Treći kvartal trebao bi biti obilježen znatnim porastom izvoza usluga, ali se, s druge strane, bilježi postupno usporavanje rasta industrijske proizvodnje”, navodi jedan od makroekonomista. Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prvih devet mjeseci za 2,5 posto u odnosu prema istom lanjskom razdoblju, na 66 milijardi kuna. To ponajviše zahvaljujući rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 2,5 posto, na 108 milijardi kuna. Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 42 milijardi kuna ili 2,6 posto više nego u istom razdoblju lani.