Objavljeno 21. studenog, 2016.
I zbog socijalne pravednosti apsolutno je nužno podignuti minimalnu plaću
Nakon što su predstavnici sindikata nedavno zatražili povećanje minimalne plaće s 2496 na 3080 kuna neto (oko 23 posto), očekivano su se našli u opreci s razmišljanjem čelnika Hrvatske udruge poslodavaca. Sindikati nisu zadovoljni jer će pozitivne efekte porezne reforme najmanje osjetiti oni s najmanjim plaćama. HUP se protivi njihovu zahtjevu jer im je predloženi iznos prevelik i tvrde da bi to moglo ugroziti poslovanje u pojedinim industrijama i potaknuti ih na otpuštanje radnika. Procjenjuju da minimalnu plaću prima između 30.000 i 50.000 radnika, većinom zaposlenih u tekstilnoj, drvnoj ili metaloprerađivačkoj industriji. Vlada zasad mudro šuti, ali je i to možda nekakav znak.
Ekonomist Ljubo Jurčić smatra da je to normalan zahtjev. No, dodaje, samo povećanje minimalne plaće zahtijeva i druge mjere ekonomske politike, bez kojih bi to bilo štetno.
Igraju se porezima
- Vlada treba pomoći i omogućiti povećanje minimalne plaće i za industrije u poteškoćama, koje to sada nisu u stanju. To je tekstilna industrija, dio trgovine i ugostiteljstva te metalne industrije. Tu treba napraviti dogovor, a Vlada omogućiti da se na rok od četiri ili pet godina omogući povećanje plaća i tim poslodavcima u težoj situaciji, na način da im se da kompenzacija. I za te četiri godine i oni moraju doći u situaciju da normalno, prema tržišnim uvjetima, mogu isplaćivati minimalnu plaću - kaže Jurčić, podsjećajući da je povećanje minimalne plaće oduvijek bio njegov prijedlog te da su to činile i druge zemlje. A za to se, kaže, zauzima ne samo zbog socijalnih razloga, nego i ekonomskih. Smatra kako je to dobar poticaj da se razmisli kako dignuti dodatno vrijednost u spomenutim proizvodnjama. No, dodaje i kako ipak ne očekuje da će se to sada dogoditi jer zasad ne vidi u Vladi takva razmišljanja.
- Nego se igraju porezima, što ima kratak, gotovo nikakav domet. A ljudi s najnižim dohotkom i ne plaćaju te poreze, pa neće ni osjetiti promjenu poreznih stopa - zaključuje Jurčić.
Prema podacima Eurostata s početka godine, u 22 od 28 država članica (iznimke su Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska) bila je propisana nacionalna minimalna plaća. Mjesečne minimalne plaće bile su vrlo različite, od 215 eura u Bugarskoj do 1923 u Luksemburgu. Nacionalne minimalne plaće bile su propisane i u zemljama kandidatkinjama - Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Turskoj.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel podsjeća da je SSSH još 2015., uoči izbora, poslao svoju platformu svim strankama, gdje su tražili minimalnu plaću od 3100 kuna neto. Sadašnji zahtjev s 3800 kuna bruto odgovara pak iznosu od 3080 kuna neto.
Uvozit će Srbe i Bugare
- Prvi razlog zašto se minimalna plaća mora povećati je taj što je postojeća razina minimalne plaće gotovo na granici siromaštva. Ta je granica na 2200 i nešto kuna, a sadašnja minimalna plaća je 2400 kuna. Dakle, pođimo od toga kolika je uopće nečija kupovna moć s tim iznosom? Drugi je bitan detalj što se u Saboru usvaja porezna reforma čiji je cilj, kako je rečeno, između ostaloga da radnicima ostane nešto malo više novca u džepu kako bi se potaknula potrošnja i to posljedično rezultiralo i porastom proizvodnje. Činjenica je da će u toj priči moći sudjelovati samo oni radnici koji imaju plaću 14 tisuća kuna i više, a takvih je vrlo malo. Prema tome, radnici s plaćom do prosječne, a pogotovo oni s minimalnom plaćom, ne mogu na jednak način sudjelovati u toj priči. A i zbog jedne socijalne pravednosti apsolutno je nužno podignuti minimalnu plaću - ističe Novosel.
Kao treći i po njemu najvažniji razlog za povećanje minimalne plaće ističe to što iz Hrvatske odlazi sve više radnika, i to prije svega zbog niskih plaća. “Ne odlaze samo liječnici i drugi s visokom stručnom spremom nego i oni koji ovdje rade za minimalac ili rade a ne dobiju ni to. Stoga u Hrvatskoj neće više biti dovoljno radnika. Ne možemo prihvatiti činjenicu da poslodavci inzistiraju na uvozu radne snage, a da istovremeno 'plaču' kako ne mogu podići minimalnu plaću i žele radnike iz ne znam kojih zemalja. Pa dolaze radnici iz istočnih zemalja - Srbije, Rumunjske, Bugarske - koji se ne mogu zaposliti na zapadu jer nisu dovoljno kvalitetni. A Hrvatska ima dovoljno kvalitetnih ljudi i ne treba uvoziti radnu snagu, nego podići cijenu rada”, kaže Novosel.
Igor BOŠNJAK
Velimir Šonje
ekonomski analitičar
Treba eksperimentirati s minimalnim plaćama
Na spomenuti se zahtjev prije nekoliko dana na Facebooku osvrnuo i ekonomski analitičar Velimir Šonje napisavši kako su prijedlozi za povećanje minimalne plaće u javnosti popularni i mnogima se doimaju logični jer se na povećanje minimalca gleda kroz prizmu raspodjele između kapitala i rada. “U redu je da radnici dobiju više, a poslodavci manje. Međutim, minimalne plaće dobiva relativno mali broj radnika. Koncentrirani su u tradicionalnim, dakle radno intenzivnim i nisko profitabilnim industrijama, poput drvne i tekstilne. Stoga bi pretjerano podizanje zakonom propisane minimalne plaće moglo otjerati mnoga poduzeća iz posla u tim djelatnostima”, piše Šonje. Ističe kako stoga treba paziti da se time ne napravi više štete nego koristi, no i dodaje kako to ne znači da se minimalne plaće ne bi trebale povećavati. “Naprotiv, zagovornik sam eksperimentiranja s minimalnim plaćama kako bi se vidjeli njihovi stvarni efekti i kroz to oblikovale najbolje politike. Primjerice, povećanje minimalne plaće ima smisla kada gospodarstvo raste. Čak i ako se pretjera s visinom minimalne plaće, pa zbog toga neki ljudi u tradicionalnim industrijama ostanu bez posla, lakše je naći drugi posao u uvjetima rasta nego u uvjetima recesije. Slijedom iste logike, u uvjetima recesije minimalne plaće bi se trebale smanjivati. Tako bi se povećale šanse da najlošije plaćeni radnici zadrže posao, jer u recesiji drugi ne mogu naći. Nažalost, upravo u uvjetima recesije često se griješi podizanjem minimalnih plaća, što u konačnici ide na štetu radnika čije radno mjesto postaje ugroženo u najgore vrijeme. Pouka glasi da u pitanjima minimalne plaće treba suspregnuti egalitarističku intuiciju i postupati oprezno, uz puno analize kako bi se unaprijed sagledali svi efekti”, smatra Šonje.
Mladen Novosel
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske
Sumnjam da će Vlada prihvatiti naš zahtjev
Novosel kaže kako od 2010. sudjeluje u tim razgovorima i uvijek, dodaje, HUP ima istu tezu. “Njima je uvijek, bez obzira na to kakve su okolnosti, svaka kuna povećanja minimalca previše. I uvijek im je to 'razlog' da će poslije biti otpuštanja, što se naravno nikada nije dogodilo. Sreća da su pojedini poslodavci, pojedini sektori unutar HUP-a, svjesni da se plaća mora povećati. Tu nije riječ o lineranom povećanju, nego o povećanju za jednu grupu radnika koja je izuzetno velika, ima ih gotovo 80 tisuća, ali postoje i neki kolektivni ugovori poput onoga u sektoru graditeljstva, kojima je osnovica minimalna plaća i gdje bi stoga i ostali radnici, neke druge složenosti poslova, mogli računati s povećanjem. Sumnjam da će Vlada prihvatiti naš zahtjev, ali neka se sjete što su zagovarali u predizbornoj kampanji i govorili da se minimalna plaća treba povećati, pa neka ispune bar dio predizbornih obećanja”, kaže Novosel.
Četiri puta manja kupovna moć
Eurostat je početkom godine u prvu skupinu s minimalnom plaćom nižom od 500 eura mjesečno svrstao Albaniju, Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju te deset država članica EU - Bugarsku, Rumunjsku, Litvu, Češku, Mađarsku, Latviju, Slovačku, Hrvatsku, Estoniju i Poljsku. Pet članica - Portugal, Grčka, Malta, Španjolska i Slovenija - te Turska, u skupini su s minimalnom plaćom od 500 do 1000 eura. U trećoj su Francuska, Njemačka, Belgija, Nizozemska, Velika Britanija, Irska i Luksemburg, s minimalnom plaćom od 1000 eura ili više. No, zemlje iz prve skupine obično imaju niže cijene, pa i relativno više minimalne plaće kad su izražene standardom kupovne moći (SKM). Zemlje iz treće skupine s relativno visokim minimalnim plaćama u eurima obično imaju više cijene, a minimalne plaće izražene SKM-om često su im niže, pa se omjer između država s 1:9 ruši i na 1:4.
2496
kuna iznosi mjesečna minimalna plaća u Hrvatskoj
215
eura iznosi minimalna plaća u Bugarskoj
1923
eura iznosi minimalna plaća u Luksemburgu
brojni na rubu
IZMEĐU 30.000 I 50.000 RADNIKA PRIMA MINIMALAC