VINKOVCI - U organizaciji vinkovačkog Centra za znanstveni rad HAZU i Grada Vinkovaca, u spomen-kući Ivana Kozarca na vinkovačkom Krnjašu održan je “Knjiški Krnjaš II.”, posvećen 110. obljetnici smrti književnika Josipa Kozarca. U povodu te velike obljetnice održan je Znanstveni skup o Josipu Kozarcu.

- Ovaj “Knjiški Krnjaš II.” bit će zapamćen po izlaganju msgr. mr. sc. Luke Marijanovića. Javnost je prvi put saznala da je Josip Kozarac želio biti svećenik i da je njegova zamolba odbijena. Na ovom znanstvenom skupu mogli smo poslušati još niz kvalitetnih predavanja, između kojih je bilo riječi o jeziku djela Josipa Kozarca, koji ima peh jer je najplodnije njegovo razdoblje bilo u vrijeme prijeloma jezične norme, pa su lektori zapravo temeljito preinačili njegov autorski jezik. Osim toga, imao je još jednu nesreću, naime, 16. na 17. rujna 1991. izgorjela je Gradska knjižnica i čitaonica i svi njegovi rukopisi - rekla je upraviteljica Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima i autorica ovog projekta prof. dr. sc. Anica Bilić.

- Obično se kaže kao je Josip Kozarac regionalni pisac. On to možda i jest, ali samo po temi. On je veliki hrvatski pisac kojem je posvećena velika pozornost u hrvatskoj književnosti, o njemu su pisali brojni akademici i književni stručnjaci, te je postao neizostavno ime hrvatske književnosti - istaknula je prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić s Filozofskog fakulteta u Osijeku, dodajući kako se Josip Kozarac nalazi u samom vrhu hrvatske književnosti.

Msgr. mr. sc. Luka Marijanović s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Đakovu, sveučilišni profesor u miru, govorio je na temu: “Književnik Josip Kozarac, nesuđeni kandidat za svećeništvo”.

- Nakon što je položio ispit zrelosti 1876. na vinkovačkoj državnoj gimnaziji, Josip Kozarac javio se na objavljeni natječaj za prijam u Bogoslovno sjemenište u Đakovu. Nažalost, biskup Strossmayer njegovu je molbu odlučno odbio kada je čuo da je on sinovac Đure Kozarca, bivšega profesora filozofije i latinskoga jezika na đakovačkoj bogosloviji, koji je 1869. ostavio sjemenište i svećenstvo, te kao raspop otišao u Srbiju i ondje prešao na pravoslavlje - rekao je Marijanović.

Osim ovih, predavanja su održali: Emina Berbić Kolar i Tanja Đurić, Marica Liović i Monika Pejičić, Anice Bilić, Žane Amidžić, Andrije Kristića, Kristine Repar, Tomislava Lukšića i Zlatka Virca.

U sklopu manifestacije retkovačko kazalište “Mika Živković” odigralo je predstavu “Slavonska krv vinkovačkih književnika”. Mario Kokaj