Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije u vladi Andreja Plenkovića, dolazi iz Slavonije. Vinkovčanka je s višegodišnjim iskustvom na poslovima međunarodne suradnje i europskih fondova na razini Vukovarsko-srijemske županije, a upravo i zbog te činjenice postavili smo joj pitanje što kani u svom mandatu, i svom ministarskom resoru, činiti za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, koji razvojno zaostaju za ostalim dijelovima Hrvatske.

Prvog dana svog mandata istaknuli ste kako ćete inzistirati na provedbi “projekta Slavonija”. Možete li objasniti što su osnovne značajke tog projekta i što on donosi slavonskim županijama?

- Hrvatskoj je na raspolaganju gotovo 10,7 milijardi eura iz fondova Europske unije koje treba potrošiti do 2023. godine. Uvođenjem posebnog projekta Slavonija namjera je osigurati 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija, koje su još uvijek nerazvijenije u odnosu prema ostalim županijama u državi. Nešto slično napravili su i Poljaci, koji su danas među najuspješnijim zemljama EU u povlačenju nepovratnih sredstava i od kojih treba učiti. Nadam se da ćemo ovaj projekt realizirati što prije jer to je nešto što možemo ostvariti u ovom financijskom razdoblju. Do 2023. ulaganjima u poduzetništvo, obrazovanje, zdravstvo, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku moramo spriječiti demografsko nazadovanje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, koje postoji posljednjih nekoliko godina, te pokrenuti rast i razvoj gospodarstva u tim krajevima.

Kako planirate realizirati taj projekt?

- Koliko god svi želimo da projekt Slavonija krene što prije, potrebno je prvo osigurati neke preduvjete da bi se on ostvario. Dosta toga je već u proceduri, recimo, izabran je novi model indeksa razvijenosti, koji je možda i ključan za povećanje apsorpcije sredstava iz EU fondova na području Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Novim modelom indeksa razvijenosti Hrvatska će biti pravednije podijeljena i 50-ak novih jedinica lokalne i regionalne samouprave izdvojit će se kao potpomognuta područja, čiji će razvoj država dodatno poticati. Između ostaloga, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, poduzetnicima, ali i fizičkim osobama osigurat će se određene porezne olakšice. Nekidan su prvi put predstavljene mape siromaštva i indeks višestruke deprivacije, što će nam pomoći u dizajniranju politika te definiranju i raspodjeli budžetskih alokacija i EU sredstava namijenjenih smanjivanju regionalnih nejednakosti i siromaštva. Kroz relativne i apsolutne stope siromaštva za mala područja i s pomoću indeksa višestruke deprivacije ostvarit ćemo preduvjete za dodatne alokacije iz strukturnih i investicijskih fondova koje će nam pomoći u obnovi manjih depriviranih gradova u Hrvatskoj.

- Naravno, dodatno ćemo ojačati i suradnju i koordinaciju svih tijela u sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima kako bismo uz sve navedeno u konačnici osigurali bolje korištenje fondova. Kada govorimo o području Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, posebno nam je važna suradnja s Ministarstvom poljoprivrede i dobra koordinacija u okviru Programa ruralnog razvoja, a uvjerena sam da će nam tu pomoći ministar Tolušić, koji jako dobro poznaje cijeli sustav.

Slavonija je među nerazvijenijim regijama RH. Što konkretno možete učiniti da se to promijeni? Može li se u tom smjeru brzo djelovati?

- Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, nažalost, nepravedno su zanemareni i to treba što prije ispraviti. Potrebne su nam mjere koje će pridonijeti ravnomjernom razvoju svih regija Republike Hrvatske i tu sam već napravila prvi korak. Pokrećem izradu analitičke podloge za redefiniranje statističkih regija u novom razdoblju kako više ne bismo imali situaciju da su Zagreb i Vinkovci u istom položaju zbog podjele na dvije statističke regije. To nikako ne pridonosi jednom od osnovnih ciljeva kohezijske politike Europske unije, koji u prvi plan stavlja ravnomjeran razvoj. Iz vlastitog iskustva znam da prema sadašnjoj raspodjeli veliki gradovi i razvijenija područja imaju veće šanse za povlačenje EU sredstava, a to je nedopustivo i moramo to što prije mijenjati.

Na što ste mislili kada ste spomenuli da ćete pokušati ostvariti da projekti u Slavoniji i Baranji postignu 100-postotno financiranje europskim novcem? Je li moguć poseban fond za Slavoniju za povlačenje EU novca?

- Kada napravimo planirane izmjene statističkih regija, omogućit će se veće stope sufinanciranja za razvojne projekte na manje razvijenim područjima, što se posebno odnosi na Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, a vjerujem da će to kod nekih projekata biti i do 100 posto. Projektom Slavonija cilj nam je osigurati što veću apsorpciju sredstava iz EU fondova u ovom financijskom razdoblju kako bismo u idućem financijskom razdoblju, 2021. – 2027., mogli uvesti poseban operativni program samo za područje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.

Kako postići da 10,7 milijardi eura, koliko je Hrvatskoj na raspolaganju iz EU, što prije dođe do poduzetnika, poljoprivrednika, nezaposlenih, mladih...?

- U Hrvatskoj se već godinama govori o EU fondovima, ali, usudila bih se reći, još uvijek mnogi potencijalni korisnici ne znaju dovoljno o mogućnostima koje im se nude. Moj prethodnik je u posljednjih deset mjeseci pokrenuo brojne pozitivne trendove koji su ove godine doveli do značajnijeg povećanja iznosa povučenih sredstava. U prvih deset mjeseci povukli smo 6,286 milijardi kuna, a do kraja godine očekuje se da će taj iznos porasti do sedam i pol milijardi kuna. Zadovoljna sam tim pozitivnom trendom, za koji vjerujem da će se nastaviti, no također sam svjesna da prostora i potreba za poboljšanje cijelog Sustava upravljanja i kontrole EU fondovima još uvijek ima i da nam je zadatak na tome raditi. U svakom slučaju, plan nam je povući svih 10,7 milijardi eura do 2023. godine, odnosno iskoristiti apsolutno svaki euro koji nam je na raspolaganju. Taj je novac od životne važnosti za našu zemlju i ne smijemo si dopustiti da propustimo priliku koju smo dobili. U tome ćemo uspjeti tako što ćemo osluškivati ono što nam naši potencijalni korisnici govore i što ćemo cijeli sustav maksimalno prilagoditi njima, njihovim potrebama i rješavanju njihovih problema kako bi uspjeli realizirati svoje projekte. Regionalni koordinatori, lokalne razvojne agencije i akcijske grupe (LAG-ovi) ovdje su bitan čimbenik, odnosno produžene ruke Ministarstva koje su na raspolaganju županijama, gradovima i općinama tijekom pripreme i provedbe projekata. Ovdje moram pohvaliti gospodina Tolušića, koji je uveo mjesečne sastanke s regionalnim koordinatorima i posjete županijama, gradovima i općinama u svrhu jačanja koordinacije i partnerstva te detektiranja problema i prilika “na terenu”. Činjenica je da je prije njega godinama nedostajalo impulsa i koordinacije s vrha, a županije, gradovi i općine moraju biti aktivni partneri u provođenju politike regionalnoga razvoja. Suradnja na lokalnoj i regionalnoj razini preduvjet je za povlačenje sredstava iz EU.

Brojni mladi odlaze iz Slavonije. Mogu li EU fondovi nekako pomoći da se to zaustavi?

- Mladi iz Slavonije najviše odlaze u potrazi za poslom i obrazovanjem. Kada govorimo o obrazovanju, tu smo već prepoznali ulaganje u mlade i njihovo znanje poboljšanjem uvjeta studiranja i studentskog standarda kao jednu od važnijih aktivnosti za izgradnju društva temeljenog na znanju. Kroz EU fondove ulaže se u poboljšanje studentskog smještaja u svim krajevima Hrvatske, a do sada su potpisani ugovori u vrijednosti gotovo milijardu kuna s osam korisnika, od čega su dva potpisana sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a jedan s Visokom školom za menadžment u turizmu i informatici Virovitica. Nešto manje od 200 milijuna kuna u Osijeku će se uložiti u rekonstrukciju zgrade studentskog doma na adresi I. G. Kovačića 4 te u gradnju zgrade, infrastrukture i okoliša studentskog paviljona u sveučilišnom kampusu u Osijeku, a za gradnju studentskog doma u Virovitici osigurano je više od 19 milijuna kuna. Uskoro očekujemo i potpisivanje dvaju novih ugovora za studentske domove u Puli i Vukovaru. Očekivana nepovratna sredstva za projekt “Izgradnja studentskog doma u Vukovaru” iznosit će oko 23 milijuna kuna.

Ministar Tolušić je, odlazeći s funkcije u Ministarstvu regionalnog razvoja, spomenuo opstrukcije vezane uz gradnju Pelješkog mosta. O kakvim je opstrukcijama riječ i očekujete li nastavak tog projekta prema planu, odnosno završetak prve faze javnog natječaja do kraja ove godine te potpisivanje ugovora u proljeće?

- Zbog nedovoljnog poznavanja kompleksne i dugotrajne procedure oko projekta gradnje Pelješkog mosta u javnosti su se pojavile netočne i neprovjerene informacije. Projekt se nastavlja prema planu, ali predviđanje i davanje bilo kakvih rokova u ovom bi trenutku bilo neozbiljno. Nadležna ministarstva i korisnik projekta Hrvatske ceste poduzimaju sve što je potrebno kako bi sve bilo spremno za odobravanje projekta i javnost će na vrijeme biti obaviještena o svim koracima oko ovog važnog projekta.

Tko će činiti vaš glavni tim suradnika u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU?

- U mom timu bit će svi oni koji žele i znaju raditi. Okružit ću se stručnim ljudima s dugogodišnjim iskustvom u EU fondovima i regionalnom razvoju, ali naravno da ću dati priliku i nekim novim mladim ljudima da se dokažu i daju svoj doprinos.