SLAVONSKI BROD

Ove godine orasi su potpuno crni i, čini mi se, neupotrebljivi. Zelena ljuska je pocrnjela i omekanila, zalijepila se za orahovu ljusku, teško se odvaja, a jezgra oraha je najčešće također crna ili pljesniva - žali se Vinko Pernar dok pokušava spasiti što se može kako bi od tri stabla s kojih je godinama imao dostatno oraha za cijelu godinu sada skupio bar za božićne kolače. Ništa drukčije nije ni kod susjeda i znanaca u gradu i okolici, no ni kod onih koji orahe proizvode na veliko. Među njima je i Stjepan T., na istočnom dijelu Županije brodsko-posavske, s plantažom od pet i pol hektara oraha starih osam godina. Plantažu je podignuo s pomoću poticaja, no nekvalitetne sadnice, veli, i nisu pokazale najbolji rezultat, premda posla u orašnjaku ima preko glave.

- Treba krečiti stabla, formirati krošnju, pet, šest puta kositi... - navodi vlasnik, a sada kada bi trebalo biti nekakve koristi, ona je potpuno izostala.

Riječ je, naime, o bolesti koju je prouzročila orahova muha, štetnik iz Sjeverne Amerike koji je već godinama prisutan i u Europi, a na hrvatskom području od prije pet godina.

- Nismo nikada imali toliko plantaža oraha. Oni su se nekada sadili pojedinačno ili desetak stabala, a sada ih ima puno više pa su uočljiviji i štetnici - kaže voditeljica županijske Poljoprivredno-savjetodavne službe Vera Novaković. Navodi i kako loše vrijeme pogoduje raznim bolestima stabala i plodova:

- Prošla je godina bila katastrofalna. Niskih temperatura koje bi dovele do prirodne selekcije štetnika nije bilo ni pet dana. A i mraz je odigrao svoju ulogu.

Da su novopridošli nasadi osjetljiviji na štetnike smatra i Mara Maglić, viša stručna savjetnica za zaštitu bilja.

- Ove se godine ljudi masovno žale kako imaju problema s opadanjem i crvljivošću oraha i lješnjaka. Nakon što je mraz reducirao plodove, oni preostali bili su više izloženi.

Zato su spomenutom vlasniku plantaže postavili u krošnje oraha mamce (feronom) za praćenje pojave, što je potvrdilo sumnje u orahovu muhu. Za veće proizvođače preporučljivo je zaštitno prskanje, kaže Maglić, jedinim pripravkom koji je dopušten na našem području.

No, štetnici su napravili svoje pa Stjepan T. prikuplja, kaže, ono što je ostalo, a to je tridesetak posto ploda. Da nije bilo tog problema, nešto se moglo i prodati jer otkupna cijena na veliko iznosi oko 35 kuna po kilogramu. Na malo pak, jezgre oraha se na malobrojnim mjestima brodske tržnice mogu kupiti za 70 kuna po kilogramu. Snježani Mandić iz Odvoraca propalo je, veli, 60 posto ploda oraha i lješnjaka. Ipak, skupila je sve pa stucala ljusku i iskoristive jezgre donijela na prodaju. Nema promjene okusa i jezgra je zdravstveno ispravna za konzumaciju, potvrđuje i Maglić. Kako bi se ubuduće smanjila populacija ovog štetnika preporučljiva je i plitka jesenska obrada tla ispod stabla oraha, jer je vjerojatnost od njihova smrzavanja veća.