Nedavno smo u Glasu Slavonije objavili razgovor s akademkinjom Vlastom Piližotom, uglednom znanstvenicom, sveučilišnom profesoricom na osječkom Prehrambeno-tehnoškom fakultetu. Tada nas je iznenadio podatak da je ona jedina akademkinja redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) koja živi i radi u Osijeku.

Zanimalo nas je zašto je tomu tako, pa smo zatražili komentare od pripadnika osječke akademske zajednice, vezano uz ovu temu, no naišli smo na zid šutnje. Na razgovor su pristala trojica uglednih osječkih sveučilišnih profesora, no željeli su ostali anonimni.

Nije dovoljno biti Osječanin ili Slavonac da bi se dobilo titulu akademika. Da bi netko postao akademik, treba proći iznimno težak i zahtjevan put. Mnogi osječki profesori na to nisu spremni – kaže naš sugovornik.

Njegov kolega duhovito primjećuje: “Tko je bliže vatri, taj se ogrije”. Naime, većina akademika živi i radi u Zagrebu. Ako na glasovanje dođu prijedlozi vezani uz dva jednakovrijedna kandidata, jedan od njih je iz Zagreba, a drugi iz Osijeka, odabrat će onoga iz Zagreba, jer ga poznaju, što je smatra, s jedne strane logično.

Osim toga, ističu naši sugovornici, ne odlaze iz Osijeka samo mladi školovani ljudi koji tu ne mogu naći posao, nego i mladi znanstvenici, neki u Zagreb, a drugi izvan granica Lijepe Naše. “Neki od njih željeli bi jednoga dana nositi titulu akademika, no smatraju da im Osijek ne pruža dovoljnu priliku za napredovanjem u struci”, kaže osječki profesor.

Kakva je opća percepcija Slavonije u Hrvatskoj, njezin položaj i tretman u ostatku Hrvatske, takva je i situacija s osječkim i slavonskim akademicima, smatra naš treći sugovornik. Ovaj mladi osječki sveučilišni profesor dodaje da se status Slavonije i Baranje u cjelini odražava i na ovdašnju akademsku zajednicu i potencijalne akademike koji dolaze iz naše regije.

Ipak, naša tri sugovornika dodaju da prof. dr. sc. Vlasta Piližota nije jedina osječka akademkinja. U Osijeku živi i radi više akademika koji nisu redoviti, nego su članovi suradnici, počasni i dopisni članovi, što je također velika čast i priznanje i stoga, ističu, te ljude i njihove statuse ne treba podcjenjivati.

Potvrdili su nam to u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Osijeku, gdje ističu da je čak 44 redovitih članova HAZU-a, vezano uz Osijek, rođenjem, školovanjem ili radom. Neki od njih su: pravnik Vladimir Bayer, jezikoslovac Stjepan Babić, matematičar Danilo Blanuša, likovni umjetnik Zlatko Bourek, sociolog Ivan Cifrić, stomatolog Vjekoslav Jerolimov, arhitekt Andrija Mutnjaković, medicinar Pavao Rudan, Božo Udovičić, redoviti profesor Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku, Viktor Žmegač, književni teoretičar i germanist, professor emeritus na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pohađao gimnaziju u Osijeku.

Uz to, Osijek ima sedam dopisnih članova HAZU-a. To su: Milutin Milanković, matematičar, geofizičar, astronom; Marko Turina redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Osijeku; Mladen Bestvina, redoviti profesor Sveučilišta u Utahu, SAD, rođen i pohađao gimnaziju u Osijeku; Egon Matijević, predstojnik Kemijskog odjela Clarkson University, New York, SAD, pohađao gimnaziju u Osijeku; Rudof Strohal, jezikoslovac, predavao na gimnaziji u Osijeku; Antun Tucak, liječnik, prof. emer., upravitelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku i Ivan Broz, jezikoslovac.

Članovi suradnici HAZU-a u Osijeku su: prof.dr.sc. Stanislav Marijanović, prof. em., književnik; Stjepan Tomaš, prof., književnik; prof. dr.sc. Filip Čulo, redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Osijeku; prof.dr.sc. Petar Aračić, dugogodišnji dekan Bogoslovnog fakulteta u Đakovu u mirovini; prof.dr.sc. Mario Brdar, redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Prof. dr. sc. Aleksandar Včev, dekan Medicinskog fakulteta u Osijeku također je akademik, ali nije član HAZU-a, nego Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH). On ističe da još jedan rođeni Osječanin, koji u zadnjih nekoliko godina živi i radi u Osijeku, ima titulu akademika i to redovitog člana. To je akademik Vjekoslav Jerolimov, predstojnik Zavoda za dentalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Osijeku i jedan od ključnih ljudi zaslužnih za pokretanje studija Dentalne medicine u Osijeku, koji kreće s radom za tri tjedna.

Akademik Jerolimov rođen je u Osijeku, kasnije ga je životni put odveo iz našeg grada, a u međuvremenu je postao liječnik dentalne medicine svjetskog glasa. Kada smo prije sedam godina pokrenuli inicijativu za otvaranjem studija dentalne medicine u Osijeku, prvi korak bio je osnivanje Zavoda za dentalnu medicinu, čiji je akademik Jerolimov predstojnik. U pokretanju studija Dentalna medicina on ima veoma važnu ulogu. Osobno sam se angažirao da akademiku Jerolimovu pronađem kuću u Osijeku, u istoj ulici u kojoj je tu živio kao dijete – zaključuje dekan Včev.