Navike plaćanje hrvatskih kupaca popravile su se u usporedbi s prošlom godinom. Rokovi plaćanja u Hrvatskoj skraćeni su za šest dana i to na 36 dana, što znači da su trenutačno za dva dana kraći u odnosu na istočnoeuropski prosjek, pokazalo je istraživanje “European Payment Practices” 2016.

Istraživanje je provedeno za potrebe tvrtke za naplatu potraživanja EOS, anketiranjem 3000 donositelja odluka iz 14 europskih zemalja, među kojima je i 200 hrvatskih. Rezultati su predstavljeni u utorak u Zagrebu na okruglom stolu Lidera, EOS-a i Hrvatskog kreditnog osiguranja pod nazivom “Naplata potraživanja: Je li najgore prošlo? Kako sustići najbolje”.

Generalna direktorica EOS Matrixa Barbara Cerinski kazala je kako je istraživanje pokazalo kako se u Hrvatskoj na vrijeme plati 78 posto računa. Njih 19 posto naplati se u dodatnom roku, koji u prosjeku iznosi 22 dana, a samo tri posto su nenaplativa potraživanja. To predstavlja poboljšanje u odnosu na prošlu godinu, kada se u roku plaćalo 71 posto računa, njih 23 plaćalo se s prosječnim kašnjenjem od 55 dana, a šest posto ih je ocijenjeno nenaplativima, kazala je Cerinski.

Pritom je posebno istaknula znatno smanjenje udjela nenaplativih potraživanja, rekavši kako to potvrđuje određenu dozu optimizma u poboljšanje na ovom području.

Istraživanje pokazuje i da je kod računa koji se naplate izvan roka, ili nikada ne naplate, došlo do značajnog poboljšanja kod dužnika tvrtki, čiji je udjel takvih računa u lanjskom istraživanju bio 34 posto, a ove godine 23 posto. No, kod građana dužnika udjel je rastao s prošlogodišnjih 17 na 21 posto.

U usporedbi s ostalim europskim zemljama, Hrvatska prema udjelu kasnih plaćanja, odnosno nenaplativih potraživanja s 22 posto ne odskače bitno - u zapadnim je zemljama prosjek 20 posto, a u istočnima 26 posto. Slično je i kod dana prekoračenja roka - u Hrvatskoj se rok prosječno prekorači za 22 dana, u cijeloj Europi 21 dan, u zapadnoj 20 dana, a istočnoj 21 dan.

Također, kazala je Cerinski, u Hrvatskoj su slični i uzroci zakašnjelih plaćanja, prema mišljenju vjerovnika. Kod dužnika tvrtki to su najčešće privremeni nedostatak likvidnosti (52 posto), neispunjavanje obveza vlastitih kupaca (36 posto) te iskorištavanje kredita dobavljača (29 posto), dok se kod građana najčešće radi o problemima vezanima uz nezaposlenost (47 posto), prezaduženost (44 posto), ili privremeni nedostatak likvidnosti (33 posto).

Posljedice su također slične pa i hrvatski i ostali europski poduzetnici smatraju da im kašnjenje plaćanja najviše uzrokuje izgubljenu dobit (36 posto), nedostatak likvidnosti (35 posto) i više troškove kamata (27 posto).

Vlasnica i predsjednica uprave osječke tvrtke Carta Branka Hitner, na upit o naplati potraživanja kaže kako je ona još uvijek problem za poduzetnike.

- Zakonski rok za plaćanje je najviše 60 dana. Ako nam poslovni partner ne uplati u tom roku, nastaje problem na koji se malo može utjecati. Ako aktiviramo zadužnicu, kao priznati instrument osiguranja plaćanja, u pravilu dolazi do prekida poslovne suradnje. Posljednja varijanta za naplatu duga je sud. A poznato je koliko je naše pravosuđe sporo, a s obzirom na to da postupak dugo traje da bi došli do svojih sredstava, treba izdvojiti značajan novac za različite pristojbe i odvjetničke troškove. I potom još postoji najcrnja varijanta - da tvrtka dužnik otvori predstečajni postupak, ili stečaj i likvidaciju pa ne samo da ne uspijete doći do svog novca, nego imate i velike troškove postupka. Tako da mi u gospodarstvu nastojimo izbjeći pokretanje sudskih naplata potraživanja. Mislim da se po pitanju naplate potraživanja malo toga učinilo i tu držim da je odgovorna politika, odnosno država. Pojavljivali su se prijedlozi da se PDV plaća prema naplaćenoj realizaciji, no ništa se nije pomaknulo dalje od samog prijedloga, a mislim da bi to bila dobra mjera koja bi dužnika prisiljavala na plaćanje. Ovako kupcu fakturirate robu i još mu date PDV koji on koristi kao pretporez. Kao da mu donesete još i novac - kaže za naš list Branka Hitner.

S druge strane, napominje ona, s naplatom i rokovima plaćanja pri poslovanju s tvrtkama iz inozemstva nema nikakvih problema. Njezina tvrtka bavi se proizvodnjom industrijskih ambalažnih papirnih vreća i približno četvrtinu proizvedenih količina izvozi.

- Naša iskustva izuzetno su pozitivna. Plaćanje je u dan, pa čak i prije roka. Najčešće je ugovoreni rok plaćanja 30 dana, a s velikim kompanijama 60 dana. Rokovi se poštuju i tu nema nikakvih teškoća - kaže Hitner.