Objavljeno 29. kolovoza, 2016.
Koordinatora zagrebačkog ureda turske razvojne agencije TIKA (Türk Isbirligi ve Kalkinma Ajansi Baskanligi) Hasima Koca susreli smo u Osijeku na prezentaciji za novinare na kojoj su prestavljena stajališta turske vlade o najnovijim zbivanjima u toj zemlji.
Naš sugovornik studirao je povijest i sociologiju na Sveučilištu Bogazici u Istanbulu, a doktorirao u Göttingenu u Njemačkoj obranivši disertaciju o temi povijesti i preobrazbe kulturnih i političkih vrednota u srednjovjekovnoj i suvremenoj Europi.
Nema štete od smjena
Kako će tursko društvo nadoknaditi gubitak nekoliko desetaka tisuća zaposlenika, među njima ima sudaca, liječnika, novinara i državnih službenika, koji su izbačeni s posla?
- Prvo, ljudi koji su sudjelovali u vojnom udaru bili su na položajima koje nisu zaslužili, tako da nema velike štete što su ti ljudi smijenjeni. Mnogi od njih su jako brzo napredovali i nezasluženo došli do svoje pozicije. Ljudi koji su trenutno nižerangirani puno su kvalitetniji i mogu nadopuniti te dužnosti. Ako se i dogodi da za neka mjesta nema dovoljno kadra, država je već počela zapošljavanje i obuku novih ljudi. Što se tiče posla, svim je državnim službenicima čast raditi za državu. Kada nižerangirani vide priliku da mogu raditi na istaknutim dužnostima, svi se bore da tu poziciju zasluže, tako da nema nikakvih problema. U Turskoj imamo ljude koji žele raditi taj posao kao i sposobne ljude, ako oni uzmanjkaju, puno je onih koji žele naučiti raditi.
No, što ćemo s podatkom da je smijenjeno 2700 sudaca, zatvoreno 15 sveučilišta te više od 40 bolnica i drugih zdravstvenih ustanova? Možemo li vjerovati da su svi ti ljudi sudjelovali u puču, naročito suci, sveučilišni profesori i doktori?
- Svi se uglavnom hvataju za te velike brojeve, a nitko ne shvaća koliko je Turska velika država i koliko ima stanovnika. Država provodi široku istragu, odnosno zahvaća i ljude koji su samo dijelom povezani s pučistima. Zašto? Kako bi odmah i odjednom sve očistila da se ne bi dogodilo da se samo neke osobe ukloni, a potom se ispostavi da su i neki drugi sudjelovali u tome. Znači, istragom je obuhvaćena i osoba koja je i najmanje povezana s pučistima. Svi su oni maknuti sa svojih dužnosti dok traje istraga. Naravno da će određene osobe biti vraćene natrag na posao kada se raščiste sve situacije ako se dokaže da nisu imali nikakvih veza s pučistima. Tu nema nikakvih problema. Samo je bilo bitno da se svi na koje se posumnjalo maknu kako bi se tijekom istrage sve razjasnilo. Najsveobuhvatnije, najhitnije i najoštrije se postupalo u najvažnijim državnim institucijama poput sigurnosnih službi, sudstva i državne uprave koje je zbog mjera opreza trebalo očistiti.
Iz EU-a samo kritike
Znači i bolnice i sveučilišta?
- Sve.
Hoće li se uvođenjem smrtne kazne Turska trajno udaljiti od približavanja Europskoj uniji? Je li moguće uvođenje šerijata u Turskoj?
- Turska pokušava postati članicom EU-a već 55 godina. Problem je nastao zbog načina na koji je EU reagirao na pokušaj puča u Turskoj. Iz EU-a stižu samo kritike, a nitko ne želi vidjeti i pozitivne stvari niti priznati Turskoj pravo da se obrani i nastavi funkcionirati kao država. Što se tiče smrtne kazne, predsjednik Erdogan je rekao da prvo treba slušati svoj narod, a ne što o tome misle strane države ili institucije. Prijedlog za uvođenje smrtne kazne došao je od njegova naroda, a političari su tu da procijene i vide je li to korisno, je li to moguće i kako će to pridonijeti. Nitko nije rekao da će se smrtna kazna uvesti, narod je predložio takvu kaznu. Predsjednik Erdogan trenutno procjenuje što učiniti i kako. Kada je posrijedi šerijat, nema nikakvih naznaka ni razloga da bi se on uveo. Turska je sekularna država.
A ako narod to zatraži?
- Što se tiče demokracije, naravno da je moguće da narod to zatraži, ali ja mislim da ne postoje takve naznake i da narod ne bi želio takvo što.
Je li političko približavanje Rusiji i znakovito višednevno iskapčanje struje u zračnoj bazi Incirlik u kojoj je smješteno američko strateško nuklearno oružje znak da je nova Turska spremna napustiti NATO i upustiti se u neke nove vojne saveze?
- Ne postoje naznake da bi Turska izišla iz NATO-a. Što se tiče Zapada, nama se čini da se on prema nama ne ponaša fer te da nije pravedan. Poboljšavanje odnosa s Rusijom je turska stvar, tiče se naše države i nacije, te nije od jučer. Jednostavno, želimo imati dobre odnose s našim susjedima.
Draško CELING
POVEZIVANJE DVIJU KULTURA
Koliko su Turskoj važni spomenici kulturne baštine iz vremena otomanske vladavine i uspomene na njih kao što je Sulejmanovom most između Osijeka i Darde? Ideja mosta danas može imati sasvim drukčiju konotaciju od nekadašnje vojne. Danas može simbolizirati povezivanje naroda, kultura i civilizacija.
- Kako ste i sami rekli, Sulejmanov most u današnjem bi vremenu trebao povezivati dvije kulture. TIKA i turska država cijene otomansku ostavštinu i upravo iz tih razloga potpomažu istraživanje ostataka mosta, a krajnja je svrha učiniti tu priču zanimljivu turistički. Konkretna zamisao tematskog parka još nije gotova. Ideja je da se dio Sulejmanova mosta ponovno sagradi te da se u prezentaciji koriste suvremene tehnologije.
Turska pomaže Hrvatskoj
Što je TIKA i što je njezino poslanje?
- Uloga je TIKA-e pružiti tehničku pomoć širokom krugu zemalja u kojima djeluje neovisno o tome je li riječ o državama otomanskog ili islamskog nasljeđa ili ne. Turska je u razne razvojne projekte do sada uložila 3,2 milijarde dolara. Pomogli smo nastradalima u selu Gunja postradalom u poplavi. Obnovili smo u suradnji s Mešihatom Islamske zajednice džamiju i kulturni dom, darovali simentalske krave i poduprli gradnju plastenika. Pomogli smo gradnju igrališta i opremanje vrtića u Velikoj Gorici, nabavili vrijednu opremu za SUVAG i angažirali volontere da pomognu staračkim domaćinstvima na Žumberku. Potporu je dobio i arheološki kongres održan u Zagrebu te Tarda Fest u Dardi.