U prvih sedam mjeseci ove godine na svim autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta naplaćena je cestarina u iznosu od 864,4 milijuna kuna bez PDV-a, dok je u istom razdoblju zabilježen promet od nešto više od 21 milijuna vozila.

U istom razdoblju prošle godine naplaćena je cestarina u iznosu od 795.475.327,34 kuna bez PDV-a, a za isto razdoblje promet je iznosio 19.129.762 vozila. Tijekom sedam mjeseci 2016. godine vidljiv je trend rasta, tako je broj vozila povećan za 9,83 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je prihod od naplaćene cestarine veći za 8,66 posto.

- Na svim autocestama u razdoblju siječanj-srpanj imamo povećanje prometa i prihoda. Gledano statistički najveće povećanje prihoda u odnosu isto razdoblje prošle godine imamo na tunelu Sveti Ilija, gdje je prihod veći za 12,24 posto, dok je povećanje prihoda na ostalim autocestama u prosjeku oko osam posto, izuzev autoceste A11 (Zagreb - Sisak), koja nije usporediva, jer je pod naplatom tek od travnja 2015. godine. U financijskom smislu najznačajniji prihod za prvih sedam mjeseci ostvaren je na autocesti A3 (Zagreb - Lipovac), u iznosu od 457 milijuna kuna, što je povećanje za 37 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iz podataka o prometu i prihodu za prvih sedam mjeseci prema indeksu rasta najsnažniji je mjesec srpanj gdje bilježimo promet veći od pet milijuna vozila i prihod od 230 milijuna kuna, kažu za naš list iz Hrvatskih autocesta.

Promet raste i na slabo prometnoj Slavonici, ili autocesti A5. Od početka godine pa do kraja srpnja na toj je dionici zabilježen promet od 425.911 vozila, dok je prošle godine u istom razdoblju autocestom koja Osijek spaja s autocestom A3 prometovalo 379.365 vozila. Riječ je o povećanju prometa od 12,27 posto. U tom je razdoblju ostvaren prihod od naplaćene cestarine od 25,87 milijuna kuna i veći je za 11,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je iznosio 23,13 milijuna kuna.

U srpnju je, gledano po autocestama, najveći promet ostvaren na autocesti A1, s više od dva milijuna vozila, isto tako u srpnju je najveći prihod od cestarine ostvaren na A1 u iznosu od 119 milijuna kuna.

Rast prometa, pa onda i prihoda na autocestama, donosi ohrabrenje za HAC s obzirom na veliku kreditnu zaduženost tvrtke. Kreditne obveze u 2017. godini su oko milijardu eura i taj dug će biti reprogramiran. Budućnost autocesta ovisit će o političkoj opciji koja će pobijediti na parlamentarnim izborima. U slučaju da nakon izbora 11. rujna priliku da formira vlast dobije HDZ, prema riječima predsjednika te stranke Andreja Plenkovića u debati s predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem, HAC očekuje restrukturiranje tvrtke. U slučaju pobjede SDP-a i njegovih partnera predviđena je privatizacija tvrtke HAC-ONC preko IPO-a, kakvu je SDP planirao u prošlom mandatu.

Predsjednik Nezavisnog cestovnog sindikata Mijat Stanić za naš list ponovio je kako se u tom sindikatu uporno zalažu za restrukturiranje HAC-a, bez monetizacije ili privatizacije, jer su uvjereni da su autoceste, bez obzira na zaduženost, državna “zlatna koka”.

- Mi stalno govorimo kako je najrealnije rješenje za HAC restrukturiranje. Građani su svojim potpisima morali reći ne prodaji autocesta i time smo spriječili vjerojatno jednu od najvećih šteta koju bi zemlja imala nakon pljačke u privatizaciji. I ovi pokazatelji rasta prometa i prihoda HAC-a pokazuju kako se autoceste u budućnosti mogu koristiti ne samo kao razvojni projekt, nego država na njima može i zarađivati. Preduvjet je reprogramiranje dugova na otplative kredite na duže razdoblje te restrukturiranje kojim bi se ostvarile velike uštede u poslovanju tvrtke. Kada govorimo o restrukturiranju mislim da se taj proces ne treba zaustaviti samo na HAC-u, nego restrukturiranjem treba biti obuhvaćen cijeli cestarski sektor, dakle i HAC-ONC, ARZ, Hrvatske ceste, itd. Imamo 25 državnih tvrtki u tom sektoru i njih treba svesti na razuman broj te optimizirati troškove u njima. Prihodi svih tih tvrtki su oko 6,7 milijardi kuna godišnje i držim da se tu godišnje može uštedjeti 400 do 500 milijuna kuna. Dakle, uz ove uštede i s druge strane povećanje prihoda od naplate cestarine nastat će rezerva iz koje će se moći otplaćivati krediti i za desetak godina pozitivno poslovati - kaže Stanić.

On napominje kako to govori na osnovu suradnje s nizom stručnjaka, ekonomskih, prometnih i građevinskih i da sindikat zagovara, kao što se vidi, radikalnije restrukturiranje koje nema u pozadini nikakve sitne partikularne interese.