Početkom travnja Zrinka Ujević stupila je na dužnost voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, čije je sjedište u Zagrebu.

U prigodi obilježavanja Dana Europe, 9. svibnja, razgovarali smo o brojnim aktualnostima i izazovima s kojima se ta zajednica 27 europskih zemalja nosi u aktualnim gospodarskim i političkim vremenima. Razgovor ipak otvaramo temom izbora za Europski parlament.

Preuzeli ste Predstavništvo u jeku priprema za europske izbore. Za razliku od izbora 2019. godine, ovaj je put u Hrvatskoj manje lista i kandidata. Kako to komentirate, odnosno imate li podatak kakvo je zanimanje u ostalim zemljama članicama EU-a?

- Uloga Europske komisije u razdoblju prije izbora za Europski parlament specifična je, odnosno vezana uz promicanje važnosti izlaska građana na europske izbore i njihovo sudjelovanje u jednom od najvažnijih demokratskih procesa na razini Unije. Naša je želja da se građani u što većem broju odazovu na ove izbore te svojim glasom utječu na sastav institucije čije predstavnike izravno biraju. Europski parlament sudjeluje u zakonodavnom procesu na razini Unije, a birajući njegov sastav, građani utječu i na budući smjer razvoja Unije.

Zašto je važno da i ovaj put u Hrvatskoj bude što veća izlaznost, kao, primjerice, 63 posto za nedavnih izbora za Hrvatski sabor? Posljednji Eurobarometar pokazao je da raste interes hrvatskih građana za europske izbore.

- Veća izlaznost pokazatelj je i razumijevanja važnosti europskih pitanja među građanima, ali i doprinos jačanju njezina demokratskog legitimiteta. Unatoč relativno niskoj ukupnoj izlaznosti, dobro je što je trend izlaska hrvatskih građana na europske izbore pozitivan – u svakome od izbornih ciklusa bio je sve veći, od otprilike 20 posto na ad hoc europskim izborima 2013. do nešto više od 25 posto na izborima 2014., a zatim 2019. godine gotovo 30 posto. Nadamo se da će ovaj put izlaznost biti još veća, da će građani prepoznati da je svaki glas važan, baš kao što je i svaki građanin važan. Europski parlament sudjeluje u usvajanju propisa koji izravno utječu na živote svih nas, među njima su oni izravno primjenjivi u državama članicama. Vjerujemo kako je građanima važno tko ih u toj instituciji predstavlja.

Kako je pokazao Eurobarometar, Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu prema 61 posto. Kako to objašnjavate?

- Taj nas podatak jako veseli jer pokazuje da su hrvatski građani prepoznali koristi koje imaju od članstva u EU-u. One su brojne, pojednostavljeno ih se može svesti na to da građani imaju više prilika - od mobilnosti i obrazovanja do sudjelovanja na unutarnjem tržištu EU-a. Građani uživaju veću kvalitetu proizvoda, sigurnije se osjećaju unutar ovakve zajednice u situacijama kada su suočeni s brojnim izazovima. Takav je primjer zajednička reakcija na izazove pandemije, kad smo na razini EU-a koordinirali zdravstveni odgovor. Zajednički smo se dogovarali i oko toga kako ojačati europska gospodarstva nakon pandemije, zbog čega je dogovoren Mehanizam za oporavak i otpornost. Njegov je cilj da Europa iz te krize iziđe snažnija i otpornija. Bili smo jedinstveni i u odgovoru na posljedice ruske agresije na Ukrajinu. Zajednički smo osigurali nabavu energenata. Kroz Fond solidarnosti EU je solidarno odgovorio i u slučaju dvaju velikih potresa u Hrvatskoj. Građani Hrvatske svakodnevno vide primjere korištenja EU novca, u raznim područjima. Vide da projekti financirani iz europskih sredstava pridonose kvaliteti života, vide oko sebe vrtiće i škole, infrastrukturu, čišći okoliš i promicanje uključivosti u društvu. Istovremeno, građani prepoznaju da unutar EU-a dijelimo i iste vrijednosti. Ulazak Hrvatske u Schengen i europodručje veliko je postignuće, pa građani i u tom dijelu osjećaju znatne prednosti, primjerice kod putovanja.

Kako privući mlade na birališta? Treba li u Hrvatskoj sniziti dob kojom se stječe pravo glasa, kako je to učinilo nekoliko članica EU-a?

- Dijalog s mladima jako je važan za budućnost Europe. O tome s koliko godina mladi mogu na birališta, odnosno s koliko se godina mogu kandidirati za europske izbore, odlučuju države članice svaka za sebe. No na europskim institucijama svakako je velik dio odgovornosti komuniciranja EU-a na način koji mladi razumiju. Zato je važno prepoznati teme važne mladima. Mladi su, recimo, jako zainteresirani za borbu protiv klimatskih promjena, borbu protiv siromaštva i rast životnog standarda. No važno je znati i kojim kanalima doprijeti do njih. U današnje doba to su društvene mreže, pa je zato Predstavništvo Komisije razvilo snažnu digitalnu prisutnost. Ne zaboravljamo ni europske programe kao što je Erasmus+, u ovom financijskom razdoblju vrijedan više od 26 milijardi eura. On je oblikovao milijune mladih Europljana kroz radno ili studijsko iskustvo u drugim državama Unije. Među onima koji su osjetili vrijednost europske mobilnosti više je od 30.000 mladih u Hrvatskoj. Oni su najbolji ambasadori poruke o opipljivim koristima europskog zajedništva prema drugim mladim osobama u svojim sredinama.

Kako smanjiti opasnost od širenja dezinformacija u vrijeme ovih europskih izbora? Na to ovih mjeseci upozoravaju brojni analitičari i dužnosnici europskih institucija.

- Vrijeme europskih izbora posebno je osjetljivo razdoblje. Upravo sad moramo posebno pojačati borbu protiv dezinformacija i smanjiti mogućnost upletanja stranih aktera u političke procese u državama članicama. Tijekom ovog mandata Komisija je osobito isticala važnost jačanja medijske i digitalne pismenosti građana svih dobi kako bi birači znali prepoznati manipulativne poruke. Tu je i europski Akt o digitalnim uslugama kojim smo spriječili nezakonite i štetne aktivnosti te širenje dezinformacija na digitalnim platformama i društvenim mrežama. Ističem i Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija. Ojačali smo ga nakon ruske agresije na Ukrajinu te u doba pandemije, kada je buknula količina dezinformacija u digitalnom prostoru. Kodeks su potpisale velike globalne online platforme, tražilice, mediji i organizacije za provjeru činjenica. Na europskoj razini jačamo koordinaciju kako bismo bili spremni odgovoriti i na kibernetičke prijetnje.

Jesu li geopolitička zbivanja u neposrednom susjedstvu EU-a dovela do poremećaja ili odustajanja u realizaciji najavljene politike EK-a o Europi kao klimatski neutralnom kontinentu?

- Dogodilo se upravo suprotno. Krize s kojima smo bili suočeni i geopolitička zbivanja ubrzali su neke procese koje smo već bili započeli. Primjerice, ruska agresija na Ukrajinu i iz nje proizišla energetska kriza nagnala je Europu da pojača diversifikaciju izvora energije, intenzivnije se usmjeri na obnovljive izvore energije i pojača energetske uštede. Sve to ide i u prilog našim klimatskim ciljevima. Kroz Mehanizam za oporavak i otpornost potičemo reforme i projekte usmjerene na što brže ostvarivanje naših zelenih i digitalnih ciljeva. Od ukupne alokacije za svaku državu članicu 37 posto sredstava namijenjeno je za ostvarenje klimatskih ciljeva, a 20 posto za digitalnu tranziciju. Iz kriza ćemo izići jači jer ih koristimo kao katalizator za šire reforme i ciljeve, zapravo za promjene nužne da bismo odgovorili svim izazovima današnjice i sačuvali planet za buduće generacije.

Hrvatska je među članicama koje prednjače u realizaciji i povlačenju dostupnih sredstava iz Programa oporavka i otpornosti. Kako se na to gleda u Bruxellesu?

- Hrvatska je doista predvodnica u korištenju sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Isplaćena joj je četvrta rata, a zahtjev za petom uslijedio je istog dana. Dosad je Hrvatska primila 3,7 milijardi eura, odnosno 37 posto raspoloživih sredstava. Nacionalni plan otpornosti i oporavka iznosi 14,7 posto BDP-a ako gledamo podatke iz 2022. godine. Radi se o ukupnom iznosu od deset milijardi eura u nepovratnim sredstvima i zajmovima kojima se podržava više od 70 reformskih mjera i obuhvaćeno je više od 150 investicija. Unutar Plana je i poglavlje REPowerEU, koje obuhvaća mjere uštede energije i ulaganja u obnovljive izvore te diversifikaciju energenata, a iznosi čak 2,9 milijardi eura. Drago nam je da je Hrvatska ambiciozna i učinkovita u povlačenju tih sredstava, jer projekti podržavaju zelenu i digitalnu tranziciju te brojne reforme od kojih će koristi imati hrvatski građani.

U svjetlu najave proširenja EU-a na zemlje u našem neposrednom okruženju, hoće li ured u Zagrebu, kao najbliža destinacija, imati veće ili važnije ovlasti i širiti djelokrug rada?

- Važno je razlikovati nadležnosti Europske komisije, koja ima svoja predstavništva u svim državama članicama EU-a, od Europske službe za vanjsko djelovanje Unije, zadužene za mrežu delegacija EU-a u trećim državama. Takve delegacije postoje u susjednim državama koje nisu članice Unije i tako će ostati sve do njihova ulaska u EU. Predstavništvo Europske komisije smješteno u Zagrebu ima komunikacijski mandat jedino u Hrvatskoj. Naša je zadaća surađivati s različitim akterima u Hrvatskoj i informirati hrvatsku javnost o Komisijinim prioritetima i postignućima, promičući istovremeno europske vrijednosti. Naše djelovanje unutar Hrvatske ojačano je na terenu uz pomoć 11 centara Europe Direct, naših lokalnih partnera diljem zemlje. U Slavoniji imamo čak dva – jedan u Osijeku i drugi u Slavonskom Brodu, što me osobito veseli.

Hrvatsko članstvo u EU-u, iako je prošlo 11 godina, još uvijek se najviše doživljava kroz realizaciju projekata financiranih iz fondova EU-a. Što još to članstvo pruža Hrvatskoj, a hrvatski građani i poduzetnici ne koriste dovoljno ili o tome još uvijek nemaju dovoljno informacija?

- Točno je da je percepcija Europske unije često vezana uz korištenje europskih fondova jer je riječ o vidljivim, opipljivim koristima od članstva u EU-u. U tom smislu vjerojatno najčešće govorimo o infrastrukturnim projektima, kao što je Pelješki most. Tu su svakako i projekti obnove nakon potresa iz Fonda solidarnosti EU-a na području Zagreba i Petrinje. Ne mogu ne spomenuti i izgradnju škola i vrtića diljem Hrvatske kako bismo za što više djece u cijeloj Hrvatskoj omogućili jednosmjensku nastavu i veći sklad između poslovnog i privatnog života. No tu su i brojne nevidljive koristi od članstva koje se nakon više od deset godina Hrvatske u EU-u uzimaju zdravo za gotovo. Sloboda kretanja i putovanja po Europi bez plaćanja carine i bez putovnica danas je svakodnevica, no starije generacije sjećaju se carinskih i policijskih kontrola na granicama prema susjednim članicama Unije. Tu je i jedinstvena valuta, brojne koristi za građane i poduzetnike na unutarnjem tržištu Unije, prilike za studente, znanstvenike… Lakše se nosimo sa svim izazovima današnjice unutar Unije nego što bismo to ikad mogli sami. Dodala bih da je velika korist članstva i pripadnost zajednici europskih vrijednosti koje svi dijelimo i koje nikada ne smijemo shvatiti zdravo za gotovo – a to su sloboda, demokracija, ljudska prava i jednakost te vladavina prava.