Stanovnici zapadne Europe, ali i drugih dijelova Europske unije susreću se sa sve većim brojem pitanja povezanih s prihvatom izbjeglica u okviru kvota koje je odredila EU. Glavni razlog tomu je, naravno, serija napada kojima je europski kontinent posljednjih dana izložen.

Na moguće sigurnosne probleme s tim u vezi pojedini su stručnjaci upozoravali čim je krenuo migracijski val, no kako je tada u prvom planu bila humanitarna komponenta, taj je segment ipak ostao u drugom planu. Dijelu posljedica svega toga svjedočimo ovih dana.

Kako nam je rekao geopolitolog Jure Vujić, voditelj Instituta za geopolitiku i strateška istraživanja (istaknuvši da iznosi osobno mišljenje, a ne stajalište bilo koje institucije), s obzirom na to da njemačka policija navodi da su tri od četiri posljednja napada počinili migranti koji su došli u Njemačku kao tražitelji azila, jasno je da Islamska država i dalje koristi masovni val migracije i razne migracijske rute kako bi na Zapad slala svoje pristaše, aktivne i pasivne džihadiste. U tom kontekstu Vujić smatra da Hrvatska, koja je na tranzicijskom području, tzv. balkanskoj ruti, treba biti dodatno oprezna glede primanja, provjere i nadziranja migranata.

Na pitanje može li u aktualnim uvjetima preživjeti europski plan relokacije migranata, koji neke zemlje zasad odbijaju, Vujić podsjeća da pitanje migracije nije samo humanitarne, demografske i gospodarske naravi nego i eminentno sigurnosno, s obzirom na to da brojnost, struktura migracija mogu biti sigurnosni rizik za nacionalnu sigurnost neke zemlje. “EU će u ovako teškim psihološkim okolnostima nakon posljednjih terorističkih napada uspjeti postići potreban konsenzus glede provedbe plana o relokaciji migranata, iako svaka država članica u konačnici odlučuje o 'otvorenom' ili 'restriktivnom' pristupu migrantima. U tom kontekstu vlade država članica mogu i odlučiti raspisati ili ne referendum o migrantima, kao što je to slučaj s Mađarskom. S druge strane, razlikovanje izbjeglica, ekonomskih migranata i potencijalnih terorista, koji koriste status tražitelja azila ili izbjeglice, postaje sve teže”, upozorava Vujić. On ističe kako uvijek treba imati na umu da je demografija snažno geopolitičko oružje u suvremenim sukobima. “Demografske strukture – gustoća naseljenosti, masa, sastav prema dobi i spolu, stopa rasta – doista se smatraju jednim od parametara organiziranog demografskog kolektivnog nasilja”, ističe specijalist za demografiju François Géré u knjizi “Zašto ratovi?”. Isti argument razvija Jean Verdier u knjizi “Demografski izazov”, gdje podsjeća na proročansku izjavu alžirskoga predsjednika Houarija Boumédiènea u UN-u 1974.: “Jednog dana milijuni ljudi napustit će južne siromašne dijelove svijeta i uputiti se prema dostupnim dijelovima sjeverne hemisfere u potrazi za vlastitim opstankom.” Također, treba imati na umu da aktualna masovna migracija nije prouzročena samo siromaštvom i bijedom, nego je njezin najvažniji uzrok rat i planirano nasilno rastvaranje Libije, Iraka i Sirije, ističe Vujić, koji smatra da nekontrolirana masovna migracija svakako može na duži rok biti plodno tlo za razvoj etničko-vjerskih enklava i geta, koji pogoduju nastajanju vjerskog islamističkog fundamentalizma i ekstremizma.

- Renaud Camus u svojoj knjizi “Velika zamjena” uočava kako su u cjelokupnim francuskim naseljima s vremenom nestala autohtona pučanstva, koja su zamijenjena migrantskim pučanstvima s jačom demografskom stopom i brojnošću. S druge strane, određene međunarodne organizacije, poput UN-a, podupiru politike “zamjene pučanstva” zbog starosti europskog pučanstva i uvoza izvaneuropske mlade radne snage iz Trećega svijeta - kaže Vujić.

Na pitanje je li i za prva četiri migranta koja je Hrvatska početkom mjeseca primila iz svoje kvote od 1617 migranata provedena sigurnosna provjera, demograf Stjepan Šterc pak kaže kako mu nije poznat taj podatak, ali misli da to - nije učinjeno.

- Relokacija se odnosi na male brojeve i to nije rješenje ničega. To je nešto što se može napraviti i u standardnim okolnostima i, ako se radi nekakva prostorna redstribucija, to ne bi trebalo biti problem. No, ako sve to postane radikalnije, ako se eventualno vrati ova ruta koja je vodila preko Hrvatske, onda je to druga priča, koja postaje puno ozbiljnija. Stvari su zapravo drukčije postavljene i puno ozbiljnije, pa se samo tim kvotama ne mogu riješiti - kaže Šterc, koji je stava da, dok su brojke takve, Hrvatskoj ne treba referendum poput onoga koji oko primanja izbjeglica uskoro održavaju Mađari. Smatra da je to više pitanje kontrole granica, koje su postale porozne, što drži ključnim sigurnosnim pitanjem.