Novosti
INTEGRACIJA U HRVATSKO DRUŠTVO

Stiže 1600 migranata, RH im mora osigurati stan i posao, a EU za to daje 70 milijuna €
Objavljeno 26. srpnja, 2016.
Očekuje se da će biti smješteni u Zagrebu, Rijeci i Splitu

Migrantska kriza nije zaobišla ni Hrvatsku, koja se poprilično dobro snašla u zbrinjavanju stotina tisuća izbjeglica i migranata kojima je odredište bio zapad i sjever Europe.

No ne treba se zavaravati da je kriza završila. Što će se događati u sljedećim tjednima ili mjesecima ponajviše će ovisiti o tome hoće li Turska nastaviti poštovati dogovor s EU-om o zadržavanju tih ljudi podalje od granica Unije. Odluči li Erdogan pogaziti dogovor (i odreći se milijardi eura koje dobiva zauzvrat iz EU-a), Hrvatsku čeka još jedan val izbjeglica, no ovaj put bi ih i kod nas mogle dočekati podignute ograde i zatvorene granice.

No u međuvremenu Hrvatska mora razmišljati i o svojoj obvezi koju je preuzela od Europske unije - moramo do 2017. godine zbrinuti 1617 migranata u skladu s Europskim programom premještanja migranata. Naša zemlja njima treba pružiti mogućnost boravka, zdravstvene zaštite, obrazovanja, besplatnu pravnu pomoć, socijalnu skrb te među ostalim i pomoć pri integraciji u društvo.

U hrvatskome se društvu čuju mnogi prosvjedi zbog toga, a kao glavni argumenti protiv spominju se loše gospodarsko stanje, demografska slika i nacionalni identitet.

Odgovor kritičarima

- S obzirom na gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, sve radno sposobne migrante trebalo bi uključiti u tržište rada i iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz njihova ljudskoga, kulturnoga i socijalnoga kapitala. Premda imigracija neće ukloniti negativne demografske trendove, mogla bi ih bar ublažiti. Napose svojim kulturnim, jezičnim i socioekonomskim obilježjima i potencijalom imigranti mogu pridonijeti obogaćivanju hrvatskoga društva u sociokulturnom smislu te ga učiniti u većoj mjeri multikulturnim - odgovaraju kritičarima oni koji smatraju da tim ljudima treba pružiti ruku i reći im “dobro došli”.

Vrijedi podsjetiti da je prva skupina migranata već stigla i smještena je u zagrebački hotel Porin dok im Hrvatska ne pronađe smještaj u Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i socijalne skrbi, nedavno je pojasnio na koji način će se izbjeglicama tražiti posao u Hrvatskoj s obzirom na to da je u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj odobreno 160 azila, a samo je sedam azilanata pronašlo posao.

- Hrvatski zavod za zapošljavanje nositelj je mjera koje su usmjerene na što uspješniju integraciju tih osoba na tržište rada. Jedna od najvećih prepreka uspješne integracije izbjeglica - tražitelja azila je njihovo nepoznavanje hrvatskoga jezika. Prvi korak u pripremi za zapošljavanje je utvrđivanje koja je razina poznavanja hrvatskoga jezika potrebna nezaposlenoj osobi za radno mjesto za koje ima odgovarajuće kvalifikacije. U tom smislu HZZ će motivirati i uključivati nezaposlene osobe u programe učenja hrvatskoga jezika u obrazovnim ustanovama, i to prema potrebi posla koji traži. Nakon toga slijedi sastavljanje radnog profila putem intervjua i savjetovanja te izrada plana traženja posla, čiju bi realizaciju pratio dodijeljeni savjetnik za zapošljavanje.

Nakon uspješne pripreme za zapošljavanje osobu pod međunarodnom zaštitom potrebno je uputiti u proces posredovanja. Ako uobičajenim postupcima ne uspije u zapošljavanju, slijedi uključivanje u mjere aktivne politike zapošljavanja u svrhu olakšanja zapošljavanja, ističe Bebić.

Nedostaju propisi

Politička kriza u Hrvatskoj odgodila je donošenje Akcijskog plana za integraciju. Uz to, nedostaje nam i Migracijska politika za razdoblje od 2016. do 2018., a to je strateški dokument na kojem se Akcijski plan temelji. Potrebno je donijeti i Operativni plan za preseljenje i premještanje te Protokol o postupanju u integraciji.

Također, kako bi se olakšala integracija stranih državljana u hrvatsko društvo, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a provela je natječaj za projekt vladinog Ureda za ljudska i prava nacionalnih manjima kojim se traži partnera za provedbu mjera integracije migranata, a procijenjena vrijednost posla je 3,76 milijuna kuna. Među ostalim, od potencijalnih kandidata očekuje se da budu angažirani na edukacijskim treninzima u pružanju psihosocijalne podrške učenicima migrantima u obrazovnom sustavu i o radu s žrtvama trgovanja ljudima. Početak aktivnosti predviđen je za ožujak iduće godine, dok bi se program praćenja mjera integracije migranata okončao u svibnju 2018.

Jasno, s obzirom na gospodarsku situaciju u zemlji zadatke koje nam je dala Unija nemoguće je provesti bez EU novca.

- Iz europskog proračuna za migrante u Hrvatskoj do 2020. osigurano je čak 70 milijuna eura - kaže voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević. “Vjerujem da će Hrvatska taj novac znati iskoristiti. Kolike smo stotine tisuće izbjeglica smjestili prije 25 godina. Siguran sam da će to iskustvo, znanje i srce pomoći da i sada Hrvatska bude dobar primjer ne samo regiji nego i globalno”, poručio je Baričević.

Pitanje je, naposljetku, hoće li Europski program premještanja migranata preživjeti i hoće li zemlje EU-a uopće imati obvezu primiti migrante. Naime, mađarski predsjednik Janes Ader nedavno je najavio raspisivanje referenduma o prihvaćanju ili odbijanju obaveznih migrantskih kvota Europske unije koji će se održati 2. listopada. Pitanje će glasiti "želite li da Europska unija ima pravo propisivati obavezno naseljavanje nemađarskih stanovnika u Mađarsku bez pristanka parlamenta?". Odluče li mađarski birači da to ne žele cijeli Junckerov plan o relokaciji 160.000 izbjeglica po zemljama EU-a pada u vodu.

Eduard SOUDIL/H
AZIL U HRVATSKOJ: OD 5000 ZAHTJEVA ODOBRENA SU 182

Otkad u Hrvatskoj postoji sustav azila, 2004. godine, zaprimljeno je više od pet tisuća zahtjeva za zaštitom, od kojih su odobrena 182 zahtjeva, podaci su MUP-a s kraja lipnja. U lipnju se u objektima Prihvatilišta nalazilo 226 tražitelja međunarodne zaštite, od kojih 174 u Zagrebu i 52 u Kutini. Na drugim lokacijama smješteno je 84 tražitelja: 45 u Prihvatnom centru za strance u Ježevu, 35 na privatnom smještaju i pet u zatvoru. Od siječnja do sredine svibnja 2016. registrirano je 523 tražitelja međunarodne zaštite, od kojih je MUP šestorici priznao zahtjev za azil i dvojici supsidijarnu zaštitu, dok je 247 slučajeva u postupku rješavanja.

Dosadašnja iskustva integracije

Iz Ureda za ljudska prava ističu da je cilj postupka integracija osoba pod zaštitom u hrvatsko društvo i stvaranje uvjeta za stvarno sudjelovanje tih osoba u svim aspektima gospodarskog, društvenog i kulturnog života. Centar za mirovne studije ocjenjuje da integracija stranaca teče sporo i s mnogo problema. “Tražitelji azila osjećaju nedostatak zdravstvene zaštite, a smještaj je prilagođen samcima i djelomično obiteljima, pa nije adekvatan za najranjivije skupine - žrtve trauma i trgovanja ljudima“, kažu iz CMS-a. Iako im je osigurano šest mjeseci učenja hrvatskog jezika, ta se praksa počela provoditi tek u ljeto 2015., a zbog procedure u 2016. nije se ni počela provoditi, ističu. Problemi su veliki i u području obrazovanja, prekvalifikacija i pristupa tržištu rada, kažu iz CMS-a, te problem mogućeg zaposlenja stavljaju na jedno od ključnih mjesta. Ključna prepreka za integraciju stranaca je činjenica da je hrvatsko društvo vrlo homogeno i poprilično zatvoreno. Treba jaka politička volja, s druge strane dodatna edukacija i senzibilizacija javnih službi, ali i građana kako bi se izbjeglice mogle osjećati dobrodošlo i prihvaćeno, kažu sugovornici.

Drago Župarić-Iljić

sociolog s Instituta za migracije i narodnosti

Hrvatska je posljednjih deset godina razvijala svoj sustav azila, i pravno i institucionalno, prilagodila mu dosta zakona i u nekim situacijama išla iznad minimalno propisanih direktiva, ali je primjena u praksi “štekala“, pogotovo u smislu omogućavanja integracije ljudima.

Hrvatska nije osobito zanimljiva azilantima

Hrvatska nije osobito zanimljiva azilantima jer oni teže svoj život nastaviti u nekoj od razvijenijih europskih zemalja. To pokazuje podatak da se umjesto očekivanih pedeset, za dolazak u Hrvatsku nedavno javilo samo četiri stranca koji su poslije smješteni u Zagrebu. Svi koji dođu vjerojatno će biti smješteni u državne stanove u većim gradovima Hrvatske, što je mnogo bolje nego u napuštene vojne objekte, kako se u početku planiralo”, ocjenjuju sugovornici. Činjenica da se Ministarstvo socijalne politike i mladih izvuklo iz procesa i prebacilo svoju odgovornost na Državni ured za upravljanje državnom imovinom izazvala je kritike među udrugama koje smatraju da smještaj nije samo pitanje prostora nego cijelog niza usluga potrebnih da bi integracija uspjela. Župarić Iljić ističe da je jedna od važnijih potreba pružanje psihosocijalne skrbi izbjeglicama, ne samo medicinske nego i psihijatrijske, jer su te osobe često prošle različit tip trauma. Crveni križ naglašava da su izbjeglice samo ljudi. “Svatko od njih ima svoju priču i svoju patnju, nade i očekivanja da će u Hrvatskoj naći mir, sigurnost i poštovanje”, kažu.

bijeg od rata

SVI SE ONI NADAJU DA ĆE U HRVATSKOJ PRONAĆI MIR

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana