Svjetska zdravstvena organizacija 31. svibnja obilježava Svjetski dan nepušenja kojemu je ove godine vodeća tema “Pripremite se na upozoravajuća pakiranja duhanskih proizvoda”.

Upozoravajuće pakiranje morat će imati kombinirana zdravstvena upozorenja o štetnosti pušenja, i to tekstualna upozorenja i fotografije u boji koje upozoravaju na štetne posljedice uživanja u duhanskim proizvodima koje će pokrivati 65 posto površine ambalaže. Obveza se odnosi na kutije u kojima se prodaju cigarete, ali se reguliraju i upozorenja koja moraju biti na duhanu za motanje, kao i na drugim biljnim pripravcima. Takvo pakiranje je važna mjera smanjenja potražnje duhanskih proizvoda, ograničava upotrebu i reklamiranje duhana te njegovu promociju. Pušenje je još uvijek društveno prihvatljiva pojava, pa se ovisnost o cigaretama ne smatra teškom ovisnošću kao ona o drogama ili alkoholu. No, upravo pušenje izaziva mnoge bolesti, od krvožilnog i respiratornog sustava do različitih karcinoma. Europska regija zauzima prva mjesta u svijetu po najvišoj stopi utjecaja pušenja, najvišoj stopi smrtnosti povezanih s pušenjem, najvišoj poreznoj stopi za duhanske proizvode i najvećem broju oduzetih cigareta iz ilegalne trgovine na svijetu. Dostupnost jeftinih nezakonitih duhanskih proizvoda povećava konzumaciju duhanskih proizvoda i smrtnost kao posljedicu pušenja. Suzbijanjem ili smanjenjem nezakonite prodaje te povećanjem cijena smanjila bi se konzumacija i prijevremena smrt. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da duhan ubija gotovo polovinu osoba koje ga upotrebljavaju, što je gotovo šest milijuna ljudi.

U Hrvatskoj je najmanje svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire više od 9000 ljudi, što je gotovo svaka peta umrla osoba. U Hrvatskoj se u prosjeku popuši 20 do 30 cigareta na dan, po čemu smo u svjetskom vrhu. Najveći broj pušača pušiti počinje još u osnovnoj školi, a zabrinjavajući su podaci da oko 50 % učenika osnovnih škola puši. Štetni učinci pušenja prvi su put dokazani prije pedesetak godina. Nikotin iz duhanskog dima supstanca je koja izaziva ovisnost. Bitno je naglasiti da je više od 600.000 izloženih pasivnom pušenju. Više nema sumnje da je pasivno pušenje vrlo opasno i štetno za zdravlje. Izaziva zloćudne bolesti, mnoge ozbiljne respiratorne i kardiovaskularne bolesti, kako u odraslih osoba tako i u djece, te često dovodi do prijevremene smrti.

Obilježavanje Svjetskog dana nepušenja prilika je da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, o tome koliko pušenjem štete svojem zdravlju, zdravlju ukućana i okolišu. Medicinski stručnjaci tvrde kako se 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, lakše hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje se kašalj i otežano disanje, te se poboljšava funkcija pluća. Svrha je da građani prihvate pozitivno stajalište o mogućnosti prestanka pušenja te se uvjere da je to dostižan cilj, ističe WHO. Ako se ne dogode neke drastične promjene u populariziranju prestanka pušenja, procjenjuje se da će do 2030. godine zbog posljedica pušenja umirati osam milijuna ljudi godišnje. U razvijenim zemljama broj pušača se smanjuje, no u Hrvatskoj je i dalje velik javnozdravstveni problem. Svjetska zdravstvena organizacija i partneri pozivaju države na podizanje poreza na duhan s obzirom na to da istraživanja pokazuju kako su veći porezi posebno učinkoviti u smanjenju potrošnje duhana među skupinama s niskim prihodima, kao i u prevenciji početka pušenja kod mladih.

Važno je i razvijati i promovirati zdrave načine života. Ako ljudima objasnimo koliko je važno zdravlje, rjeđe će se priklanjati ovoj navici. Treba poticati osjećaj osobnog integriteta i ljubavi prema sebi i svom tijelu, naročito kada je riječ o djeci. Edukacije treba počinjati od najranije dobi. Mediji moraju pružiti potporu i direktnim i indirektnim porukama. Pušačima treba pružiti pomoć u procesu odvikavanja. Osim toga, u nas pušenje još uvijek nije dovoljno društveno neprihvatljiva navika, a mladi (pa i neki odrasli) vole biti „in“. To je posebno važno upravo zbog naše mlade populacije koja je sklona praćenju društvenih trendova upravo u adolescentnoj dobi u kojoj najčešće i počinju pušiti. Nužno je uključiti sve društvene sustave, zdravstvene, obrazovne, porezne politike, lokalne i nacionalne uprave, okruženja u kojima se mladi kreću i medije. Stoga, ako pušite, preispitajte svoju naviku i provedite bar današnji dan bez duhanskog dima. "Nikada nije kasno za prvi dan bez duhanskog dima, za odluku o boljem zdravlju za sebe i svoje ukućane".(Azra Damjanov, bacc.med.teh.)