Novosti
DO SKU-A ZA LIJEČNIKE

Ministarstvo: Liječnici nepravedno isključeni iz socijalnog dijaloga
Objavljeno 23. svibnja, 2016.

Nova zdravstvena administracija spremna je potpisati strukovni kolektivni ugovor (SKU) s liječnicima, više je puta ponovio ministar zdravlja Dario Nakić, a prvi korak u tom smjeru trebale bi biti izmjene Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, koje predlaže Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS), ne bi li se time otvorio put Hrvatskom liječničkom sindikatu (HLS) da samostalno pregovara s Vladom o materijalnim pravima i uvjetima rada liječnika. Ministarstvo zdravlja ocjenjuje da su liječnici nepravedno isključeni iz socijalnog dijaloga, jer u njihovo ime pregovaraju drugi sindikati, pa su odlučili proslijediti HURS-ov prijedlog izmjena Zakona o reprezentativnosti Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Osim HLS-a sklapanje SKU-a očekuju i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) i Hrvatska liječnička komora (HLK), kojima je to bio jedan od glavnih zahtjeva novom vodstvu Ministarstva zdravlja.

Zadržati liječnike u Hrvatskoj

Sklapanje SKU-a za liječnike smatra se jednom od mjera koja bi trebala pridonijeti njihovu zadržavanju u Hrvatskoj, s obzirom na to da se sve više liječnika zbog većih plaća i boljih uvjeta rada odlučuje za odlazak na rad u inozemstvo. No pitanje izmjena Zakona o reprezentativnosti puno je šire od zahtjeva liječnika za bolji status i izravno zadire u odnos između Vlade i sindikalnih središnjica. Radi se, naime, o dogovoru socijalnih partnera na nacionalnoj razini da se ne sklapaju kolektivni ugovori za pojedine struke, nego za cijele djelatnosti, dakle u ovom slučaju za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava odgovorili su Hini da je prijedlog o izmjenama Zakona o reprezentativnosti u “fazi razmatranja”, pa se zasad ne mogu “decidirano izjasniti o svojim namjerama” jer se radi o “kompleksnoj materiji kojoj je potrebno pristupiti na sveobuhvatniji način”. Ističu kako na temelju važećeg radnopravnog zakonodavstva ne postoji mogućnost sklapanja SKU-a, a “takvo zakonodavno rješenje uvažava stavove socijalnih partnera koje je 2004. godine izrazilo Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV), a socijalni partneri su izražavali do danas”.

Većina protiv

Objašnjavaju da je GSV, kao tripartitno tijelo na nacionalnoj razini, podržao stav sindikalnih središnjica i usvojio mišljenje da prava zaposlenih treba regulirati kolektivnim ugovorima za djelatnosti, a specifičnosti dodatcima tim ugovorima. Time se željelo onemogućiti usitnjavanje i slabljenje sindikata, a istodobno uzeti u obzir specifičnosti u obavljanju pojedinih poslova, kažu u Ministarstvu rada.

Sve sindikalne središnjice, osim HURS-a, čiji je član HLS, i dalje se protive mogućnosti sklapanja SKU-a te inzistiraju da se mogu zaključiti samo kolektivni ugovori na razini djelatnosti. Predsjednik HLS-a Ivica Babić, međutim, tvrdi da je Zakon o reprezentativnosti promijenjen 2013. godine zbog političkih razloga, zbog štrajka liječnika, jer se liječnike promjenom kriterija o potrebnom broju članova željelo “izbaciti iz igre” kao nepodoban sindikat.

Prema zakonu, reprezentativan je sindikat koji ima minimalno 20 posto ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika u nekoj djelatnosti. Kako takvih radnika u zdravstvu ima oko 40.000, ispada da bi HLS morao imati najmanje 8000 članova. “To je nemoguće jer prema sindikalnom statutu naši članovi mogu biti samo liječnici u javnom sektoru, a njih ima nešto manje od 10.000. Ostalo su koncesionari i liječnici zaposleni kod privatnika, koji ne mogu biti u članstvu HLS-a”, kaže Babić. HLS stoga traži da se pri određivanju njegove reprezentativnosti uzme u obzir broj od 10.000 liječnika zaposlenih u javnom sektoru, od kojih je 40 posto učlanjeno u HLS, što uvelike nadmašuje propisanih 20 posto članova. HLS danas ima oko 4600 članova, a oko 60 posto su bolnički liječnici, na koje se kolektivni ugovori u zdravstvu u većini primjenjuju.

HLS-ov argument u prilog SKU-a jest i činjenica da takav ugovor imaju liječnici petnaestak zemalja EU-a (Njemačka, Finska, Irska, Velika Britanija itd.), među kojima su i neke tranzicijske zemlje, poput Slovenije i Bugarske.

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara već je najavio spremnost da i on zatraži pregovore o SKU-u, ako se u takve pregovore krene s HLS-om.(H)

Stjepan Topolnjak

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske

Protiv ekskluziviteta bilo kojoj struci u zdravstvu

Protiv SKU-a više se puta izjasnio Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, koji okuplja 18.000 članova i jedan je od potpisnika važećeg kolektivnog ugovora za zdravstvo, koji je HLS odbio potpisati. Njegov predsjednik Stjepan Topolnjak kaže da se protive sklapanju SKU-a za liječnike i davanje ekskluziviteta bilo kojoj struci u djelatnosti zdravstva, s obzirom na to da je riječ o zajedničkom radu, u kojem sudjeluju sve struke. “Mi smo protiv SKU-a, ali nemamo ništa protiv toga da HLS sudjeluje u kolektivnim pregovorima. Oni su i dosad, bez obzira na reprezentativnost, ravnopravno i aktivno sudjelovali u pregovorima o važećem kolektivnom ugovoru, ali na kraju su ga odbili potpisati. Pritom valja znati da se taj ugovor u 100-postotnom dijelu primjenjuje samo na liječnike, jer nitko drugi u sustavu osim njih nema pravo na plaćeni prekovremeni rad”, kaže Topolnjak. Nejasno mu je što bi liječnici dobili SKU-om što im već nije zajamčeno kolektivnim ugovorom te upozorava kako bi u slučaju sklapanja SKU-a s liječnicima to pravo dobile i druge struke u zdravstvu, poput medicinskih sestara i drugih.