Nakon nezapamćene katastrofe koja je 2014. godine poharala istočni dio županjske Posavine, Hrvatske vode pripremile su 60 milijuna eura vrijedan projekt za smanjenje rizika od poplava, odnosno modernizaciju savskog nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške.

U protekle dvije godine završena je sanacija svih kritičnih točaka koje su se tijekom obrane od poplava u svibnju 2014. godine pokazale slabima, sve su aktivnosti dovršene i nasip je, tvrde u Hrvatskim vodama, sada u punoj funkciji stabilnosti.

- Da bi se spriječile bilo kakve moguće posljedice u budućnosti izvršeno je dodatno bušenje duž 200 kilometara nasipa u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Utvrđeno je da i na nekim drugim mjestima postoje određene pojave proslojaka pijeska i da bi zbog prevencije i mjera sigurnosti bilo dobro još dodatno učvrstiti nasip. Stoga je pripremljen projekt gdje se namjerava uložiti oko 60 milijuna eura u dodatno pojačanje podnožja nasipa izgradnjom servisnog puta (berme), tako da bismo na taj način još dodatno unaprijedili razinu sigurnosti za područje ove dvije županije - pojašnjava generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

Za realizaciju ovog vrlo značajnog projekta Hrvatske vode u mogućnosti su povući 80 posto sredstava iz EU-a, točnije dobiti 50 milijuna nepovratnih eura i takva se prilika, napominje, ne smije propustiti.

- To je 50 milijuna eura za, pretpostavljamo, domaće izvođače, ali isto tako i dizanje razine sigurnosti za naše građane. I nema razloga da svi zajedno ne podupremo taj projekt - kaže Đuroković.

I na okruglom stolu o saniranju posljedica poplava, održanom u Drenovcima, pozvao je sve nazočne na suradnju, istaknuvši da su vodne građevine tipa nasipa od interesa za Republiku Hrvatsku, jer služe ponajprije zaštiti ljudi i njihove imovine. Stoga je potrebno kvalitetno se organizirati, zajednički pripremiti odgovarajuća dopuštenja, studije i dozvole da se sustignu rokovi iz tog plana kako bi se uspjela realizirati sredstva i omogućila skora gradnja.

- Gradnja bi, prema nekoj normalnoj dinamici, trebala uslijediti 2018./2019. godine. Ali nadam se da ćemo uz zajedničke napore skratiti rokove te obradovati građane, a za nekih godinu, godinu i pol dana već i pokazati prve radove kako bi se ljudi osjetili sigurnijima, što bi zasigurno bilo i dodatno jamstvo njihovog ostanka na tom području - zaključuje Đuroković.

Mnogi u Vukovarsko-srijemskoj županiji žale što obranu savskog nasipa od nabujale Save na istoku županjske Posavine u svibnju 2014. godine nije vodio upravo Zoran Đuroković, koji se, zahvaljujući bogatom iskustvu i stručnosti u sličnim situacijama već mnogo puta dokazao. Uvjereni su da njegovim angažmanom do katastrofalnih poplava zasigurno ne bi došlo.

- U vrijeme poplava bio sam na operaciji, u bolničkoj sobi i osobno mi je krivo što nisam bio ondje. Ne samo što je to bio stručni izazov boriti se s tako velikom vodom Save, nego što nisam mogao pomoći svojim kolegama i građanima ovog područja Hrvatske - priznaje nam Đuroković.

Za hidraulički slom tla, što je međunarodna komisija utvrdila kao uzrok pucanja nasipa u Rajevom Selu, tvrdi da se nije mogao spriječiti.

- Ispod samog nasipa na tom su se mjestu nalazile veće količine pijeska. Došlo je do izuzetno velikog vodnog vala Save koji je pritisnuo taj pijesak, a s obzirom na to da na branjenoj strani nije bila dovoljna debljina glinenog nadsloja, pijesak je naprosto izguran na drugu stranu. Tako je došlo do erozije nasipa, on se ulegnuo i voda se prelila preko njega - pojašnjava. Dodaje kako je riječ o nekoliko sati moguće reakcije, a s obzirom na to da je već bila i velika vlažnost samog nasipa, u tom trenutku bilo je jako otežano reagirati. Podsjeća da je gotovo 200 kilometara nasipa bilo pod tim opterećenjem i da je na nekom mjestu postojala kritična točka koja je eskalirala u katastrofu.