Drugo ime kokotića je žavornjak. Strana imena: engleski - Forking Larkspur, Larkspur, francuski - Dauphinelle consoude, njemački - Acker-Rittersporn, Feld-Rittersporn, slovenski - poljski ostrožnik, srpski - žavornjak, kavga, čičak, talijanski - Speronella consolida, Fior cappuccio.

U srednjem vijeku ovom su biljkom liječili kožnu bolest, svrab. Kokotić je jednogodišnja biljka, korov, s karakterističnim modroljubičastim cvjetovima koji tvore grozdasti cvat. Listovi su mu rascijepani. Plod ili sjemenka je boba crno-smeđe boje.

Vrijeme cvatnje kokotića je od svibnja do kolovoza.

Kokotić je bez naročitog mirisa i gorkog je okusa. Raste kao korov među žitaricama, na zapuštenim i neobrađenim tlima, na livadama i u šikarama.

Bere se njegov lijep modroljubičasti cvijet bez zelenih dijelova i suši na toplom i zračnom mjestu u hladu. Poslije sušenja cvijet se usitni. Za izradu masti bere se gornji dio biljke u cvatu, te suši i usitni u prah.

Ljekoviti sadržaj: kalkatripin, akonitska kiselina; sjemenke: delfinin.

Zapadna pučka medicina rabi kokotić za liječenje bolesti jetre, bolnih živaca, zatvora, srčane aritmije, kašlja, raznih rana, za ispiranje očiju, te za uništavanje uši i kukaca.

Pučka medicina cvijet kokotića u unutarnjoj uporabi koristi za liječenje raznih rana, očnih bolesti, astme i grčevitog kašlja, nametnika u crijevima, te za jače mokrenje kod vodenih bolesti, otoka trbušnih organa, protiv crijevnih nametnika.

Biljka u cvatu u vanjskoj primjeni pomaže u odstranjivanju uši i gnjida, stjenica, i liječi svrab. Svježi sok biljke stavlja se na kožu koja krvari.

Tinktura od sjemena rabi se razrijeđena s vodom i koristi se za pranje kose, a za unutarnju uporabu uzima se također s vodom, i to po 10 kapi kod grčeva, astme i vodenih bolesti.