Zdravlje
“NE OKREĆITE LEĐA KRIŽOBOLJI”

Bol u leđima - jedan od najčešćih medicinskih problema kod odrasle populacije
Objavljeno 2. svibnja, 2016.

Bol u leđima jedan je od najčešćih medicinskih problema kod odrasle populacije, a na upalnu križobolju upućuje bol koja traje duže od tri mjeseca, pa ju je važno pravodobno prepoznati i ispravno liječiti, istaknuto je u povodu obilježavanja Svjetskog dana spondiloartritisa.

Cilj akcije “Ne okrećite leđa križobolji” bilo je podizanje svijesti građana o upalnoj križobolji, njezinim simptomima i posljedicama te važnosti pravodobnog dijagnosticiranja i liječenja te bolesti, koja većinom pogađa populaciju mlađu od 40 godina. Radi bržeg dijagnosticiranja spondiloartritisa, kao jedne od manifestacija upalne križobolje, od prošle godine, kada je akcija prvi put održana, u reumatološkim klinikama KBC-a Sestre milosrdnice i KBC-a Zagreb organizirane su posebne ambulante koje primaju narudžbe liječnika obiteljske medicine za takve bolesnike.

“Iako su u posljednje vrijeme postignuti određeni pomaci, još uvijek ne postoji dovoljna svijest, ni među liječnicima, ni među građanima, o potrebi što ranijeg prepoznavanja upalne križobolje kao jedne od ključnih manifestacija aksijalnog spondiloartritisa”, rekao je Simeon Grazio, predstojnik Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC-a Sestre milosrdnice.

Karakteriziraju ga bolovi u leđima, smanjena pokretljivost i ukočenost, a s protekom bolesti javlja se i pogrbljenost. U praksi postavljanje ispravne dijagnoze za takve bolesnike kasni od šest do deset godina od početka simptoma, pa je cilj omogućiti pacijentima pregled subspecijalista reumatologa i što raniji početak liječenja, kako bi se spriječile upale i strukturna oštećenja.

Koordinatorica Nacionalnog odbora Desetljeće kostiju i zglobova 2010. - 2020. Jadranka Morović Vergles istaknula je kako se upalna križobolja javlja kod 5 - 7 posto populacije. Iako Hrvatska još nema registar oboljelih, spondiloartritis zahvaća oko jedan posto populacije, što znači da u Hrvatskoj od njega boluje oko 40.000 osoba.

Kako zahvaća većinom mlađu radnoaktivnu populaciju, na drugom je mjestu kao uzrok izostanka s posla, a može dovesti i do invalidnosti.

U Hrvatskoj je, ističu liječnici, dostupna sva potrebna terapija. Pacijentima je u prvoj godini liječenja teže dostupna najsuvremenija biološka terapija, koja se financira iz bolničkih proračuna. Stoga je koristi samo deset posto pacijenata, iako bi je trebala dobiti polovina oboljelih. (J.Kn.)

Najčitanije iz rubrike