Objavljeno 29. travnja, 2016.
Proizvodnja nepoljoprivrednih proizvoda s EU oznakom otvorila bi četiri milijuna radnih mjesta
Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta usvojio je prijedlog hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan, članice Kluba socijalista i demokrata (S&D), o potrebi što skorijeg uvođenja europske oznake zemljopisnog podrijetla i za nepoljoprivredne proizvode.
Uspjela je osigurati da prijedlog uđe u Strategiju jedinstvenog tržišta za sljedeće razdoblje.
Oznaku zemljopisnog podrijetla u EU dosad su mogli dobiti samo originalni i autohtoni poljoprivredni proizvodi zemalja članica, međutim Biljana Borzan gura put i za nepoljoprivredne proizvode poput slavonskog zlatoveza, paške čipke, bračkog kamena i slično.
“Amandman na Rezoluciju o strategiji za jedinstveno tržište koji sam uložila s nizom kolega iz socijaldemokratske opcije traži hitan zakonodavni akt kojim će se uspostaviti sustav za zaštitu europskih nepoljoprivrednih proizvoda. Naglasili smo kako bi takav prijedlog imao veliki značaj za građane, potrošače, proizvođače, ali i za očuvanje europskih vještina, tradicije i znanja", kaže Borzan.
Usvojen je i njezin drugi amandman kojim upozorava na dodatnu vrijednost koju bi mogli ostvariti mali i srednji poduzetnici diljem Europe. Naime, prema Zelenoj knjizi Europske komisije iz 2014., tim sustavom stvorilo bi se više od četiri milijuna radnih mjesta, i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla imaju stopu siromaštva ili nezaposlenosti iznad 20 posto.
“Postojeći sustav za poljoprivredne proizvode ubire 54,3 milijarde eura svake godine. Zašto ne omogućiti istu priliku i onima koji proizvode i nepoljoprivredna tradicionalna dobra? Upravo takvi poduzetnici mi se javljaju iz svih dijelova EU-a i žale na problem krivotvorina njihovih proizvoda. Kažu da gube 40 posto prihoda samo sporeći se s konkurencijom koja obmanjuje potrošače”, tvrdi Borzan.
“Autentični” proizvodi - proizvedeni u Kini
Krivotvorine najčešće dolaze iz zemalja Azije i Južne Amerike, gdje krivotvore oznaku, ali i unutar EU-a, gdje se manipulira imenima, pa se imenu novog proizvoda manje kvalitete dodaje riječ “kraljevski”, “originalni” i slično.
“Kad putujemo po Europi i kupujemo proizvode za koje vjerujemo da su autentični, tek kod kuće primijetimo oznaku poput 'proizvedeno u Kini'. Gdje bi europska poljoprivreda bila da ne postoje oznake podrijetla za primjerice vina ili određene voćne ili mesne proizvode? Ne smijemo se bojati zaštititi što je naše i tražiti trgovačke partnere iz trećih zemalja da to poštuju!” kaže Borzan.