Novosti
MALA ZEMLJA VELIKE NEZAPOSLENOSTI

Cijeli razredi novoizučenih radnika kreću iz škole ravno na biro
Objavljeno 25. travnja, 2016.
HZZ bilježi pokazuje poražavajuću brojku od 264.558 osoba bez posla

Nezaposlenost mladih u nekim zemljama Europske unije blizu je polovini nezaposlene radne snage, a u tu kategoriju ulazi i Hrvatska.

Reklo bi se – mala zemlja velike nezaposlenosti. Tako brojčanik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuje poražavajuću brojku od 264.558 osoba bez posla s tim da bi ona, da nije sezonskog zapošljavanja, bila i daleko veća. Prema podatcima Eurostata, središnjeg europskog statističkog ureda, u Hrvatskoj je nezaposlenost mladih krajem prošle godine bila čak 45,1 posto, čime je naša zemlja u samom vrhu europske ljestvice, uz Grčku, gdje je gotovo točno polovina mladih radno sposobnih ljudi nezaposlena (49,5 posto). Druga je Španjolska s 47,5 % nezaposlenosti mladih pa se Hrvatska nalazi na trećem mjestu ove nepopularne ljestvice, dok je četvrta Italija, sa značajno manjih 38,1 % nezaposlenosti mladih. Istina, na području Unije nezaposlenost se, u usporedbi sa studenim 2014. godine, smanjila, no za simboličnih 0,2 posto. Dogodilo se to i u Hrvatskoj, gdje se ona smanjila za nešto više no i dalje simboličnih 0,4 posto u odnosu na studeni 2014. kada je iznosila 45,5 posto.

Bez perspektive

Za manje od mjesec dana, nakon maturalnog ludovanja, naše tržište rada dobit će samo iz Đakova još 20 frizera, a oni, nakon što prođe maturijada, veliki problem – kako naći posao. Jer, nitko od njih 20, koliko ih je u razredu, sa sigurnošću ne može reći da ga čeka zaposlenje. Toliko, naime, broji ovogodišnja generacija frizera u đakovačkoj Srednjoj strukovnoj školi Antuna Horvata koja za koji tjedan napušta školske klupe i, očito, odlazi na biro. Među njima je i Monika Pavičić iz Širokog Polja koja završava trogodišnji program obrazovanja. Ne čeka ju nikakva prilika za posao pa će, odlučila je, upisati i 4. godinu srednje škole i to za kozmetičarku. Jer, kaže, želi ovladati sa što više (srodnih) poslova kako bi povećala šanse za zapošljavanje. Kaže, država je ovo s velikim problemom gdje se zaposliti.

– Oduvijek sam željela ići za frizerku i spremna sam otići i u neki veći grad od Đakova, s većim šansama za posao. Htjela bih prvo raditi kod nekoga, da steknem iskustvo. O samozapošljavanju, kao i odlasku van još ne razmišljam jer sam premlada, a i preda mnom je 4. godina škole - kaže Monika.

I njen primjer potvrđuje ne samo problem velike nezaposlenosti u Hrvatskoj nego, dodatno, problem nezaposlenosti mladih, ljudi na pragu života kojima se bez posla ne nudi perspektiva, budućnost, a to sobom povlači i planiranje obitelji, roditeljstvo i drugo, pa je ova problematika uronjena i u daleko širi kontekst, od demografskog, socijalnog pa do migrantskog, odlaska u potrazi za poslom u inozemstvo.

Zbog posla je otišlo 9128 osoba

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, od ulaska Hrvatske u EU, od 1. srpnja 2013., iz zemlje je u potrazi za poslom, prethodno se odjavivši s HZZ-a, otišlo 9128 osoba. Najviše ih je u dobi od 25 do 29 godina. No, i druge pojedine članice EU-a imaju sličan, pa i izraženiji problem velike nezaposlenosti mladih.

Dio te porazne statistike, kako sada stvari stoje, mogla bi postati i Monikina vršnjakinja, 17-godišnja Viktorija Podgornik iz Gašinaca. Ova novoizučena frizerka za tri tjedna izlazi zauvijek iz školskih kupa. Jer, nakon trogodišnjeg programa obrazovanja, kaže, neće nastaviti školovanje. I pred njom je uskoro problem gdje naći posao u vlastitoj zemlji.

– Željela bih stažirati, a nade polažem i u radnju gdje sam išla na praksu. Imam dosta rodbine u Njemačkoj gdje imam poziv za posao, ali ne u struci. Otišla bih raditi u Njemačku, ovdje se sve zatvara - kaže uskoro nezaposlena Viktorija koja je, kaže, oduvijek željela biti frizerka. Zasad joj ova država, kao i Viktorijinom cijelom razredu, ne nudi ostvarenje životnog sna, vlastiti kruh u rukama. Ovako, cijeli razred ide na zavod.

Suzana ŽUPAN

Željko Bugarić

pročelnik osječkog HZZ-a

U OBŽ trećina nezaposlenih su mladi od 15 do 30 godina

“Od 32.561 nezaposlene osobe u OBŽ-u na mlade se odnosi njih oko 10.000, nešto manje od trećine, što je u normalnim okvirima jer se gleda brzina zapošljavanja, a ova populacija se ubraja među brže zapošljavajuću skupinu. U dobi od 15 do 19 godina nezaposlenih mladih je pri našim evidencijama 1694, u dobi od 20 do 24 godine 4407, a od 25 do 30 godina ima 3917 nezaposlenih mladih u evidencijama naših ispostava”, kaže Bugarić. Novoprijavljenih nezaposlenih u 2015. bilo je 28.566, a zaposleno ih je 20.039, dok je iz drugih razloga poput odlaska u mirovinu, preseljenja… iz evidencije brisano njih 9185. “Mladi su skupina nezaposlenih čija je brzina zapošljavanja povoljnija nego kod drugih kategorija. Najbolju brzinu zapošljavanja ostvaruju oni u dobi od 30 do 40 godina, dok je skupina preko 50 godina o pitanju brzine zapošljavanja najrizičnija”, kaže Bugarić.

“MRSIĆEV PROGRAM” JE KRATAK BIJEG OD NEZAPOSLENOSTI

Program zapošljavanja mladih bez zasnivanja radnog odnosa, uveden za mandata bivšeg ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, prvotno je kritiziran, a potom na godinu dana zaposlio brojne mlade koji su tako privremeno našli posao, odradili pripravnički staž, stekli prvotno iskustvo. I mladi Đakovčanin Hrvoje Mitrović, koji je završio Visoku poslovnu školu Libertas – smjer ekonomija, nezaposlenost je privremeno, na godinu dana, prekinuo ulaskom u program stručnog usavršavanja bez zasnivanja radnog odnosa, uz minimalnu plaću. On i još četiri VSS-ovca priliku za to dobili su u Poduzetničkom centru Cito gdje Hrvoje radi u struci. “Zadovoljan sam što radim, i to u struci. Dobra je to prilika da stečeno znanje pretočim u praksu, steknem iskustvo. Radim četiri mjeseca i već sam dosta naučio o poslu. Nije mi toliko bitno što radim za minimalac, važnije mi je da steknem neko iskustvo u poslu za koji sam se školovao”, kaže Hrvoje koji po završetku ovog programa ne vidi priliku za posao. Ne planira se preseliti u veći grad, s većim tržištem rada kao što je Zagreb. “Probat ću pokrenuti neki posao kroz program samozapošljavanja”, razmišlja Mitrović. Odlazak zbog posla van mu je, kaže, zadnja opcija. Iako ima diplomu, kaže, prihvatio bi svaki posao.

45,1 %

stopa je nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj

BEZ POSLA

ZA MLADE HRVATSKA NEMA BUDUĆNOST

Možda ste propustili...