Prikaz načina korištenja, ali i oblikovanja dugmadi od različitih materijala kroz sva povijesna razdoblja do danas iznimno je zanimljiva izložba, pod nazivom Gumbi, muzejskog savjetnika Jože Rataja iz Pokrajinskog muzeja Celje, prvi put u Hrvatskoj predstavljena u Muzeju brodskog Posavlja, u sklopu međumuzejske suradnje, ali i zbog toga što su Celje i Slavonski Brod partnerski gradovi. Istaknuo je to na otvorenju direktor celjskog muzeja Stane Rozman.

Izložba je prije desetak godina prvi put predstavljena u Celju, a živopisni eksponati pokazuju kako su različita povijesna razdoblja i estetika koja iz njih proizlazi vidljivi i u malim stvarima, poput dugmadi. Od prapovijesti, kada je čovjek, kako bi se zaštitio od hladnoće, izrađivao odjeću od kože, izradio je i pribor kojim ju je mogao zatvarati. Premda do danas nije potpuno poznato kada su se gumbi doista počeli upotrebljavati, prema arheološkim istraživanjima oni prvotni od jantara stari su oko 10.000 godina.

- Prvi zapisi govore da su se gumbi koristili u staroj Kini, u sedmom tisućljeću prije naše ere, potom dolaze podaci iz grčke povijesti, rimskog imperija - navodi autor izložbe. Krajem srednjeg vijeka križari su kao modni novitet u Europu donijeli orijentalne odjevne kreacije. “Tada su se gumbi počeli proizvoditi u manjim cehovima u Francuskoj i Britaniji, bili su u upotrebi kod viših slojeva, uglavnom kao dekorativni elementi. Pretežno su se koristili u muškoj odjeći, a u ženskoj modi javljaju se tek sredinom 19. stoljeća”, dodaje autor.

Pojavom rupica za gumbe Europu je preplavila prava gumbomanija, a ako su bili od dragog kamenja ili plemenitih metala, predstavljali su dragocjeni imetak. Na brodskoj izložbi, gdje je prikazano 1598 gumba, može se primjerice vidjeti zlatni gumb, jedan željezni iz 16. stoljeća kao i gumbi od jantara, stakla, kosti, sedefa, plastičnih masa koji su se pojavili sredinom 20. stoljeća. Tu su i oni od keramike, kositra, grupirani po materijalima, a ne kronološkim redom.

Zanimljivo je da je francuski kralj Franjo I. imao mantil ukrašen s 13 tisuća zlatnih gumba. Unatoč činjenici da dugme ima iznimno zanimljivu tehničku i modnu povijest, danas mu je upotreba i proizvodnja u zamjetnom padu. U 60-im godinama 20. stoljeća dugme je zamijenio patentni zatvarač. Ipak, i danas je to najprisutniji predmet u svim europskim domovima. “U svakodnevici na dugme ne obraćamo pozornost, premda nam daje puno informacija o prošlosti”, kaže ravnateljica MBP-a Danijela Ljubičić Mitrović, o dizajnerski atraktivnoj izložbi Gumbi, koju Brođani mogu vidjeti do 8. svibnja. Marija Radošević