Stopa samoubojstava u braniteljskoj populaciji znatno je viša nego u civilnoj.

- K tome, podaci upozoravaju na dramatično loše opće stanje hrvatskih branitelja. Znatno su češće skloni počiniti suicid, obolijevaju od niza malignih bolesti i umiru prijevremeno, u dobi od 50-ak godina. Sve to zajedno govori o vrlo lošem zdravstvenom i životnom stanju hrvatskih branitelja danas, do te mjere da možemo govoriti kako je riječ o društveno najugroženijoj skupini u Hrvatskoj – rekao je u srijedu u Vukovaru pukovnik u mirovini Zoran Komar, koji je proveo sustavno istraživanje o samoubojstvima branitelja. Prema rezultatima tog istraživanja, u Hrvatskoj su od 1991. do kraja 2014. godine suicid počinila 2734 branitelja.

Komar je, međutim, dodao kako je ta velika brojka službeno zapravo i veća. Govoreći na okruglom stolu koji je u vukovarskoj bolnici o temi samoubojstava i uzroka smrti hrvatskih branitelja organizirao Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar, Komar je naveo i da je broj samoubojstava branitelja u porastu za prosječno sto suicida godišnje.

– To znači da gotovo svaki treći dan jedan hrvatski branitelj digne ruku na sebe – kazao je Komar. Dodao je kako je stopa samoubojstava na sjeveru i sjeverozapadu Hrvatske znatno veća nego na jugu i u primorju, a za Vukovarsko-srijemsku županiju podaci govore o 121 samoubojstvu branitelja u razdoblju od 1991. do 2014.

Prema Komarovu istraživanju, branitelji se dvostruko češće odlučuju na samoubojstvo nego što je to slučaj u civilnoj populaciji.

– Tri su osnovna čimbenika zašto se branitelji odlučuju na samoubojstva. To je osjećaj usamljenosti i marginalizacije, potom osjećaj tereta obitelji ili društvu, što je osobito zamjetno kod hrvatskih ratnih vojnih invalida, gdje je još viša stopa suicida, kao i tzv. sposobnost za počinjenje suicida, jer imaju ratna iskustva smrti i fizičke boli – naveo je Komar “okidače” za suicidalni čin. Iznijevši podatak da je stopa samoubojstva u braniteljskoj populaciji 30 osoba na njih 100.000, rekao je da otprilike ista stopa suicida postoji i u veteranskoj populaciji u Americi, a za civilnu stopu samoubojstava u Hrvatskoj rekao je da je 15 na 100.000.

– Preventivno se mora djelovati jer su prognoze, nažalost, jako loše i situacija će se pogoršati. Trend je, naime, daljnje povećanje samoubojstava branitelja jer ulaze u kritičnu dob, od 55 do 65 godina i naviše, kada se stopa suicida povećava. Potrebna nam je široka javnozdravstvena preventivna akcija u kojoj se moraju angažirati i institucije te na temeljima zajedništva koje je u ratu '91. stvoreno među braniteljima graditi model prevencije, ranog prepoznavanja i sprječavanja suicida – zaključio je Zoran Komar, magistar psihologije, koji ima dugogodišnje iskustvo u radu s braniteljskom populacijom.

Na skupu je govorila i Vesna Bosanac, ratna ravnateljica vukovarske bolnice, koja, odnedavno, nosi i naziv veteranske bolnice.

– Osim bolesti od kojih obolijevaju i drugi ljudi, koji nisu prošli ratna stradanja, branitelji doživotno nose i ogroman teret ratnih iskustava. Upravo zbog toga, ako nemaju odgovarajuću psihozdravstvenu skrb, branitelji češće i ranije obolijevaju – rekla je dr. Bosanac.