Kultura
VELIKO PRIZNANJE DVAMA HRVATSKIM UGLEDNIM ZNANSTVENICIMA IZ PODRUČJA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Profesori Josip Silić iz Zagreba i Milorad Nikčević iz Osijeka postali akademici crnogorske DANU
Objavljeno 1. ožujka, 2016.

OSIJEK/ZAGREB - Dva ugledna hrvatska sveučilišna profesora, dr. sc. emeritus Josip Silić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. u trajnom zvanju Milorad Nikčević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera iz Osijeka, izabrani su u redovne članove crnogorske Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU).

U opsežnim izvještajima za izbor tih dvaju znanstvenika kaže se, između ostalog, da se “biraju za neizmjerna dostignuća u oblasti humanističkih znanosti, polje filologije i znanosti o jeziku i književnosti”.

Profesor Josip Silić hrvatski je filolog svjetskoga glasa koji je zadužio i crnogorsku jezikoslovnu i kulturnu misiju, desetljećima je podržavao - znanstvenim studijama, projektima, jezikoslovnim istupima, utemeljenje crnogorskoga jezika u Crnoj Gori. On je jedan od rijetkih znanstvenika koji je, s akademikom, prof. dr. sc. Vojislavom Nikčevićem iz Crne Gore, sudjelovao u ekspertnom jezikoslovnom timu radeći na kodifikaciji crnogorskog jezika. Uz to je jedan od metodoloških utemeljitelja crnogorskog jezikoslovlja i autor udžbenika i pravopisa za crnogorski jezik, koji je od prije nekoliko godina službeni jezik Crnogoraca u Crnoj Gori. Na njegovim izvanrednim znanstvenim temeljima nastao je Institut za crnogorski jezik “Vojislav P. Nikčević” u Podgorici, na čijem je čelu mladi znanstvenik, prof. dr. sc. Adnan Čirgić. Prof. Silić sudjelovao je u osnivanju i profiliranju časopisa međunarodnoga ugleda “Lingua montenegrina”, u čijoj je redakciji i sam prof. Silić jedan od članova. Kao kruna svega toga utemeljen je školske 2014./15. godine Fakultet za crnogorski jezik i književnost, u kojem predaje nekoliko uglednih profesora mlađe generacije iz Hrvatske, a napose s Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Prof. dr. sc. Milorad Nikčević vrlo je poznat u sveučilišnim krugovima Hrvatske, a napose u znanstveno-sveučilišnoj javnosti grada Osijeka te u široj slavonsko-baranjskoj regiji. Još je 2003. bio dobitnik Zlatnog pečata grada Osijeka “za izuzetna ostvarenja u području znanosti”, a 2011. dobio je od Osječko-baranjske županije nagradu za životno djelo s posebnom plaketom, pečatom Osječko-baranjske županije i novčanom nagradom. Godine 2013. prof. Nikčeviću uručio je predsjednik RH najviše odličje - Red Danice ilirske s likom Marka Marulića, kao znanstveniku koji je najviše učinio “na zbližavanju dvaju naroda, Crne Gore i Hrvatske, njezinih kultura, prožimanja i interferencija”. Iz opsežnog izvješća za prijam u DANU, između ostaloga, kaže se da su djela prof. dr. sc. Milorada Nikčevića značajan doprinos znanstvenoj misli. Tomu su materijalan dokaz različite Nikčevićeve autorske knjige (22), (ko)autorske i/ili uredničke knjige (26), monografije, zbornici, izvorni znanstveni, stručni i pregledni radovi, antologije, bibliografije, filmska odnosno dokumentarna djela i reportaže, novinski članci i intervjui, zatim organiziranje i sudjelovanje na brojnim znanstvenim skupovima, okruglim stolovima, književnim predstavljanjima i izložbama. Darko Kovačević

obogatio crnogorsku i hrvatsku znanost

“Nikčević je autor kapitalnog djela Istorija crnogorske književnosti (tom III., Institut za crnogorski jezik i književnost, Podgorica, 2012., 790 str.), što ga je i dovelo za gostujućeg profesora Crnogorske književnosti na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. Svojim radom on je snažno obogatio crnogorsku i hrvatsku znanost, prosvjetnu i kulturnu baštinu, ali istovremeno, kao vrstan metodolog i metodičar, i crnogorsku i hrvatsku pedagošku scenu, radeći i nesebično pomažući svojim učenicima i studentima u obje sredine. Članstvo u Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti svakako će biti poticaj za Nikčevićeva daljnja neumorna pregnuća u promicanju crnogorske i hrvatske znanosti te za njegove demokratske težnje i afirmaciju nacionalnih kultura i njihovih veza”, kaže se, između ostalog, u obrazloženju.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike