SLAVONSKI BROD - Dok se svijetom širi panika zbog pojave zika virusa, koji prenose tigrasti komarci, često “krvopije” i na našim područjima, rijetki znaju da su značajni istrebljivači komaraca šišmiši - ugrožena skupina sisavaca koja živi u vlažnim staništima. Savskim šišmišima i njihovoj važnosti posvećen je istoimeni projekt čiji je nositelj Javna ustanova Natura Slavonica s partnerima, a sa 6700 eura financiraju ga međunarodna zaklada EuroNatur, zaklada “Michael Otto Stiftung” i dobrotvorna zaklada “Aage V. Jensen”.

- U sklopu projekta predviđeno je istraživanje vrsta šišmiša prisutnih na teritoriju Brodsko-posavske županije uz Savu, senzibiliziranje javnosti o važnosti šišmiša i poboljšanje šumskih staništa za život šišmiša postavljanjem umjetnih kućica koje su izradili osnovci škola iz Vrpolja, Slobodnice i Slavonskog Broda. U suradnji sa Šumarskim društvom kućice će za ljepšeg vremena postavljati u mlade šume, u kojima još nema dovoljno duplja i skloništa za šišmiše - kaže voditeljica projekta, biologinja Vesna Andrić, koja je u Muzeju brodskog Posavlja održala prezentaciju.

Mnogima nije poznato da šišmiši s ukupnim brojem jedinki (1300 vrsta) pripadaju među najbrojnije skupine sisavaca u svijetu, da ih ima posvuda osim na Antarktici, Sjevernom polu i nekim izoliranim oceanskim otocima. Oni čine gotovo četvrtinu ukupnog broja vrsta sisavaca, prema kojima se ljudi često odnose s nerazumijevanjem i predrasudama. Poznate su priče i strahovi da će se šišmiš uplesti u kosu, a neki se boje napada šišmiša vampira. No postoje samo tri vrste šišmiša koje se hrane krvlju domaćih životinja, ali ni jedna ne napada čovjeka i ne živi u Europi.

Šišmiši su iznimno važni za očuvanje zdravih ekoloških sustava, jednostavno, to su fascinantna bića, jedini sisavci koji aktivno lete, služe se ultrazvukom za orijentaciju i lov, a korisni su za poljoprivredu, ekonomiju i zdravstvo, saznajemo od biologinje.

- Većina šišmiša, posebno europskih, kukcožderi su. Hrane se noćnim kukcima i kukcima koji lete u zoru i sumrak. Među njima je velik broj štetnika na poljoprivrednim usjevima. Šišmiši, posebno gravidne ženke, u jednoj noći mogu pojesti kukce teške koliko i tijelo samog šišmiša. Oni imaju tako fantastičnu orijentaciju u prostoru s pomoću ultrazvuka da mogu uloviti komarca u letu. Samo u jednom satu šišmiš može pojesti do 1000 kukaca veličine komarca. U Južnoafričkoj Republici postoji velika kolonija šišmiša, njih oko 300 000. Znanstvenici su izračunali da oni godišnje pojedu oko 100 tona kukaca - navodi Andrić, uvjerena kako šišmiši uvelike smanjuju broj štetnika i potrebu za uporabom pesticida. To, naravno, znatno utječe na očuvanje prirode i smanjuje troškove poljoprivrednika.

- Ljudi im zbog predrasuda uništavaju legla, zatvaraju tavane, gdje bi se mogli skloniti... - veli Andrić.

Napominje kako u Hrvatskoj postoji 45 vrsta šišmiša i sve su zakonom strogo zaštićene. No zakonska zaštita nije dovoljna pa je, kaže, potrebno uložiti veće napore u njihovu zaštitu, u što se treba uključiti što više ljudi. Zimi šišmiši spavaju zimski san, a s prvim toplim danima na području županije počet će istraživanje i popis vrsta ovih korisnih a ugroženih sisavaca. Marija Radošević