Hrvatski sabor, kako je i najavljivano, u prvom pokušaju 3. prosinca nije se uspio konstituirati.

Za novog predsjednika Sabora stigao je samo jedan prijedlog, i to iz redova SDP-ove koalicije, čijih je 55 zastupnika za tu funkciju predložilo Roberta Podolnjaka iz Mosta nezavisnih lista. Podolnjak je kandidaturu u ime Mosta prihvatio, ali uz uvjet da ga podrži i HDZ-ova koalicija. Kako je to u ime HDZ-a, opet očekivano, odbio Davorin Mlakar, Podolnjak je rekao da Most ima samo 15 zastupnika i zbog toga inzistiraju na konsenzusu. “Budući da ga u ovom trenutku nema, moram otkloniti prijedlog kandidature za predsjednika Sabora”, rekao je Podolnjak.

Predsjedajući Josip Leko zaključio je kako to znači da u proceduri ne postoji ni jedan valjan prijedlog te prekinuo sjednicu, najavivši da će se ona nastaviti kada se skupi većina potrebna za konstituiranje.

Svemu je prethodila kraća rasprava. Leko je upozorio da zastupnik Mirko Rašković, koji je poslije izbora napustio SDSS, neće moći glasati jer će aktivirati svoj mandat tek kad se Sabor ustroji. Mlakar je u ime Kluba HDZ-a zatražio stanku, no nije ju dobio uz obrazloženje da nije konstituiran niti Sabor, pa tako ni klubovi. Nakon što je Leko najavio glasanje o prijedlogu lijeve koalicije, da predsjednik Sabora bude Podolnjak, Mlakar je prigovorio Leki na načinu na koji vodi sjednicu. “Da smo imali prilike govoriti, izbjegli bismo vjerojatno neugodne situacije u koje nas dovodite pogrešnim i zlonamjernim tumačenjem poslovnika koji je sam po sebi dovoljno kontradiktoran, stoga vam sada možemo reći i bez stanke: mi nismo za prijedlog koji stoji na klupi”, rekao je Mlakar.

Prekidom sjednice sve je vraćeno tamo gdje smo bili i prije njezina početka. Dogovora o stvaranju većine u Saboru nema i za nekoliko dana kreće novi krug konzultacija kod predsjednice Republike.

Čelnik Mosta Božo Petrov kazao je kako nije bilo naivno tražiti privremenog predsjednika Sabora. Nakon prekida izrazio je žaljenje raspletom. “Ne možete tražiti od nas da igramo pokvareno ako drugi tako igraju. Nadali smo se da će se dogoditi konsenzus, ja bih volio da se to dogodilo, ali nažalost nije. U ovoj situaciji ne može se konkretna odgovornost prebacivati na deset posto saborskih zastupnika. Mi možemo nastaviti pregovore, ali jedino u slučaju kada su i jedna i druga strana suglasne o tome. U ovome trenutku volio bih da se oni konačno dogovore, pa neka oni izglasaju svoga predsjednika Sabora”, kaže Petrov. “Most ne priželjkuje nove izbore. Mi danas stojimo mnogo bolje što se tiče anketa nego što je bilo za vrijeme izbora. Kada bi se u ovom trenutku ponovili izbori, vjerujem da bismo postigli bolji rezultat, ali on nama ne treba. Ne smatramo da Hrvatska treba nove izbore, želimo da se Sabor konstituira i formira Vlada, ali ne na način na koji se ovih dana predlaže”, rekao je Petrov. Član Mosta Ivan Lovrinović dodao je kako je sada jasno vidljivo da Most nije taj koji “koči uspostavu i Vlade i izbor predsjednika parlamenta”.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko novinarima je u Saboru rekao kako će “razgovarati s prijateljima iz Mosta”. Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović pozvala je, pak, zastupnike na odgovornost prema biračima. Njezin savjetnik Vladimir Šeks kazao je kako se nada da će javnost napraviti golemi pritisak na velike igrače i prisiliti ih da što prije postignu konsenzus. Šeks nije spominjao nove izbore, nego aktiviranje članka Ustava prema kojem predsjednica Grabar Kitarović može sastaviti privremenu vladu ako se ne sastavi nova. “Ako se veliki igrači ne dogovore u razumnom roku, tada predsjednica može, ali ne mora, iskoristiti ustavnu ovlast i dužnost da se brine o urednom funkcioniranju države. Predsjednica ima ustavnu ovlast da se pokuša doći do predsjednika vlade”, rekao je Šeks.

Za razliku od Šeksa, premijer Zoran Milanović tumači da su novi izbori mogući samo ako tako odluči Sabor. “Ustav je tu nedorečen. Ako se Sabor konstituira, a vjerujem da hoće, može prestati postojati samo ako sam tako odluči, dakle, ako se raspusti. Četiri godine možemo na ovakav način funkcionirati kao manjinska vlada, što nije dobro, ali Europa takvih primjera ima masu. Ako se Sabor ne konstituira, ustavotvorac ništa o tome nije rekao jer je vjerojatno računao na zdrav razum i odgovornost ljudi koje je narod izabrao i kojima nitko ne može reći što da rade, ni predsjednik Vlade ni predsjednik države”, rekao je Milanović, dodajući da u tom trenutku predsjednik države nema nikakvu ulogu, a naročito kad se Sabor konstituira. Smatra i kako predsjednica zbog nekonstituiranja Sabora ne može imenovati tehničku vladu jer za to nema temelja u Ustavu. “Predsjednica ne može ni raspisati izbore. Ovo je golem pritisak na zastupnicima, oni se moraju dogovoriti, njima su ljudi dali povjerenje na najvažnijim izborima u državi, izborima o kojima ovisi pravac zemlje, politika zemlje, proračun zemlje. Uloga predsjednika države je da da mandat onome tko donese dokaz da je zapravo već premijer. Vjerujem da će se to dogoditi u razumnom roku”, uvjeren je premijer, predsjednik SDP-a. Drugi krug konzultacija s parlamentarnim strankama predsjednica je najavila za ponedjeljak.