Objavljeno 2. prosinca, 2015.
PO ISTEKU MANDATA ZASTUPNICI 6 MJESECI DOBIJAJU PUNI IZNOS PLAĆE A SLJEDEĆIH ŠEST MJESECI 50 %
Vezani članci
UNATOČ PRITISCIMA VELIKIH HRVATSKI GORDIJSKI ČVOR NIJE RAZVEZAN
Na sjednici Sabora sazvanoj za srijedu, 3. prosinca, ipak bi, prema neslužbenim najavama, mogao biti izabran predsjednik parlamenta, što bi značilo i konstituiranje tog tijela.
Prema nagađanjima, novi predsjednik Sabora mogao bi postati Robert Podolnjak, istaknuti član Mosta nezavisnih lista i profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. S tim prijedlogom Mosta slaže se SDP, a iz Mosta su poručili kako bi to moglo biti rješenje samo ako na njega pristane i HDZ.
Božo Petrov tu informaciju, nakon završetka nove runde pregovora s velikim koalicijama, novinarima nije želio ni potvrditi, niti opovrgnuti, tako da u utorak navečer još nije bilo poznato kako bi se mogla razvijati prva sjednica osmog saziva Sabora.
Ustav bez rješenja
Oko konstituirajuće sjednice Sabora već se mogao pročitati niz različitih tumačenja stručnjaka. Kako u Ustavu nema striktnih pravila igre, među njima su i ona kako i bez rješenja o formiranju većine na konstituirajućoj sjednici, ona može biti (više puta) produžena i nastaviti se nekoliko puta ili se čak sazvati nova.
- Konstituirajućom sjednicom predsjeda sadašnji predsjednik Sabora do izbora novog predsjednika. Vidjet ćemo što će se dogoditi, a očito je da se o novom predsjedniku neće moći dogovoriti, osim eventualno ako to ne bude netko iz Mosta. A time bi opet Most već u startu dobio jaku poziciju, dok sve drugo nije dogovoreno - kaže osječki ustavno-pravni stručnjak Zvonimir Lauc, ističući kako tu ima još spornih pitanja koja bi trebalo doraditi. Podsjeća i na pitanje jednakopravnosti mandata zastupnika nacionalnih manjina, koji konstitucionalno odlučuju u biti o formiranju vlade, a praktički njih osam bez volje većine ne može utjecati na propise koji se tiču nacionalnih manjina. Tako da, kaže, ima još dosta pitanja koja u svemu tome treba raspraviti.
Ako pak Sabor ipak uspije izabrati predsjednika i zastupnici polože prisegu, počinje im teći mandat. Što uključuje i sva prava, pa i ono na plaću, neovisno o tome što saborska većina možda neće biti dogovorena, a nitko ne zna ni hoće li se to uopće dogoditi ili ćemo ići na nove izbore. To znači kako u slučaju da konačnog dogovora i ne bude, imaju pravo na šest mjeseci pune saborske plaće i još šest mjeseci na polovinu tog iznosa, ali ne svi.
Naime, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Peđa Grbin (SDP) pojašnjava kako se često krivo tumači da zastupnici, ma koliko vremena proveli u Saboru, svi imaju pravo na šest plus šest mjeseci plaće nakon završetka mandata. “Pravo na to imaju samo oni zastupnici koji u trenutku redovitog prestanka mandata nemaju radno mjesto i nemaju gdje nastaviti raditi, te su bez prihoda”, kaže Grbin. Kako nam je rekao, 2011. godine takvih je ipak bilo samo 28 ili dvadesetak posto od ukupnog broja zastupnika.
Nema dvostrukih primanja
A to pravo sigurno će konzumirati i neki iz prošlog saziva Sabora, kojima je zastupnički mandat upravo završio. Tome treba dodati i da neki novi zastupnici zbog nespojivosti funkcija trebaju dati ostavke na svoja sadašnja radna mjesta, kako bi prisegnuli u Saboru, a u isto vrijeme ne znaju hoće li opet biti izabrani ako budu novi izbori. Valja napomenuti i kako će se na mjesto svih onih koji odaberu saborski mandat zbog nespojivosti dužnosti, morati imenovati novi ljudi, kojima će se plaća isplaćivati iz proračuna.
- Nitko ne može ostvarivati dvostruka primanja. Ako netko tko ima radno mjesto izvan Sabora postane zastupnik, tada se mora odlučiti koju će plaću primati - kaže Grbin.
Tome treba dodati i neke druge funkcije, koje nisu obuhvaćene Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor (gdje se spominju samo članovi uprava trgovačkih društava i ustanova u državnom vlasništvu), a također nisu spojive s funkcijom saborskog zastupnika. I to prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Prema tumačenju Peđe Grbina, ravnatelje škola taj zakon također tjera da se, vjerojatno u roku od 30 dana, opredijele na kojoj će od te dvije funkcije biti. Dva takva primjera ima upravo SDP u VII. i VIII. izbornoj jedinici, a s obzirom na to da je riječ o dva različita zakona, o svemu tome su se ovih dana vodile intenzivne konzultacije.
Igor BOŠNJAK
PREGOVARALI I ŠEFOVI STRANAKA
Pregovarači Mosta u srijedu su obavili zasebne sastanke s predstavnicima SDP-a i HDZ-a. Božo Petrov je novinarima rekao kako su na oba sastanka vodili slične razgovore. “Vodili su se razgovori na identične teme i o usuglašavanju prijedloga reformi gdje su se svi s nama složili. Druge teme bile su način kako mi vidimo sastavljanje vlade, odnosno zajednički model vlade. Treća tema bila je ono što će se događati u Saboru, a to ćemo vidjeti”, kratko je kazao Petrov. Ovaj put na pregovorima su bili i čelnici koalicija Zoran Milanović i Tomislav Karamarko.
RAŠKOVIĆ IDE U SABOR SAMO AKO SE ON KONSTITUIRA
Mirko Rašković, izabran na listi SDSS-a, koji je poslije istupio iz stranke, podnio je u srijedu ostavku na funkciju zamjenika šibensko-kninskog župana iz redova manjinaca zbog nespojivosti s funkcijom saborskog zastupnika. No, ostavka na snagu stupa danom konstituiranja Sabora pa on, kako nam je rekao Peđa Grbin, dok se Sabor ne konstituira (izaberu predsjednik i njegovi zamjenici itd.) ne može sudjelovati u radu Sabora do konstituiranja, tj. u izboru predsjednika. A ostaje zamjenik župana ako se Sabor ne konstituira!? “Šibensko-kninski župan Goran Pauk obavijestit će o Raškovićevoj ostavci Ured predsjednika Sabora i Ministarstvo uprave, a Vlada će raspisati izbore za novog predstavnika srpske nacionalne manjine u županijskoj izvršnoj vlasti”, navodi se u priopćenju iz ureda župana, ali to će se dogoditi samo ako se Sabor konstituira.
HDSSB I BANDIĆEVA STRANKA DOGOVORILI ZAJEDNIČKI KLUB
Kako je i najavljeno, HDSSB dogovorio je osnivanje zajedničkog kluba saborskih zastupnika sa Strankom rada i solidarnosti - Bandić Milan 365. Obje stranke imaju po dva zastupnika, a detalji toga dogovora trebali bi biti poznati već u srijedu. “Kada govorimo o davanju potpore, HDSSB je i dalje na stajalištu koje smo iznijeli i predsjednici, a to je da nikome nismo dali potporu i potpise. Nismo ni razgovarali o tome. Spremni smo biti u opoziciji. Ali ako se stvari razviju tako da budemo potrebni za sklapanje većine, spremni smo preuzeti odgovornost”, kaže Dragan Vulin, predsjednik HDSSB-a, te dodaje kako HDSSB ne obvezuje eventualna Bandićeva potpora jednoj od koalicija. “Ako se pokaže da postoji konsenzus političkih stranaka, mi ćemo se tome prikloniti. Ako ga ne bude, bliži smo razmišljanju da dođe do novih izbora, nego da državu vodi nestabilna vlada”, rekao je u srijedu u Osijeku Branimir Glavaš, saborski zastupnik HDSSB-a. Na upit očekuje li, u varijanti novih izbora da će osvojiti više saborskih mandata, Glavaš je potvrdno odgovorio.
UKUPNO 31 ZAMJENSKI ZASTUPNIK
Predsjednica saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva Gordana Sobol izvijestila je da je 31 od ukupno 151 izabranog zastupnika podnio zahtjev za mirovanje mandata zbog obnašanja nespojive dužnosti. Među njima ih je 18 iz SDP-a, sedam iz HDZ-a, pet iz HNS-a i jedan iz HDSSB-a. Potvrdila je da su mirovanje mandata zatražili svi ministri, premijer, te da su stranke za njih odredile zamjenske zastupnike. Istaknula je kako nisu točna tumačenja da “zamrznute” mandate dužnosnici ne mogu aktivirati sljedećih šest mjeseci. “Mogu ih aktivirati ponovno u bilo kojem trenutku. Trebaju samo u roku od osam dana po prestanku te dužnosti poslati zahtjev za aktiviranje mandata”, rekla je Sobol, pojasnivši kako je riječ o drugačijem stavljanju mandata u mirovanje od onog kad se to radi zbog osobnih razloga. U tom slučaju mora se čekati šest mjeseci. Sobol se suglasila s novinarskom konstatacijom da bivši SDSS-ovac Rašković zapravo “pokušava sjediti na dvije stolice.”
ZAHTJEV
ZA MIROVANJE MANDATA PODNIO JE 31 ZASTUPNIK