Teroristički napadi u Francuskoj i prijetnje ISIL-a novim krvavim scenarijima na europskom tlu podignuli su na najvišu razinu sigurnosno-obrambene sustave u brojnim europskim zemljama.

Kako u takvim uvjetima osigurati normalan život pripadnicima islamske zajednice u tim zemljama i omogućiti da se na njih gleda kao i na druge građane, bez straha i sumnjičavosti ili, točnije, rađa li terorizam i u kojoj mjeri islamofobiju na europskom kontinentu, razgovarali smo s hrvatskim stručnjacima za to područje.

Politolog s riječkog sveučilišta Vedran Obućina, specijalist za Bliski istok i član Instituta za europske i globalizacijske studije, kaže kako se već nazire da će doći do povećane odbojnosti prema islamu i muslimanima, što je u jednu ruku, kaže, dijelom i očekivano s obzirom na to da se sve te terorističke skupine pozivaju na islam.

- Logično je da ljudi koji žive u jednom sasvim drugom kulturnom krugu, kao što je europski, nisu dovoljno dobro upoznati s islamom da bi shvaćali kako terorizam nema veze s tom vjerom. Pogotovo stoga što nema ni jednog vjerskog učenjaka ili islamskog pravnika koji bi podržao njihove teze. Mislim da je na području EU-a Hrvatska jedna od zemalja koje bi u tom slučaju mogle pridonijeti razbijanju islamofobije. Volim reći da je Hrvatska najzapadnija zemlja koja razumije istok i taj način života. Područje smo koje graniči s BiH, a i sami imamo islamske spomenike na svom teritoriju. I ono što je najvažnije u suvremenom dobu jest što imamo najbolji zakonski okvir za vjerske manjine. Sljedeće godine slavit ćemo 100 godina islama u Hrvatskoj kao državno priznate vjere te smo jedna od samo tri europske zemlje u kojima je to slučaj - ističe Obućina.

Zbog svega što se događa, dodaje, sigurno će se nastaviti određena marginalizacija muslimana u okviru nekog multikulturalnog modela koji ih zapravo segregira iz društva i odvaja u područja kao što je Saint-Denis u Parizu.

- Što se tiče izbjeglica, oni koji će dobiti azil, a njih će vjerojatno biti mali broj, opet će biti segregirani ili stavljeni u zasebne četvrti. Mislim da u ovom trenutku baš i nema previše ideja o tome da bi se nastavila neka multikulturalna politika u Europi - zaključuje Obućina.

Politolog i sociolog Tarik Kulenović, viši znanstveni suradnik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i autor knjige “Politički islam, osnovni pojmovi, autori i skupine jednog modernog političkog pokreta”, smatra kako Europi predstoji rast islamofobije, uz vjerojatno stalnu napetost. Kaže da su napadi u Parizu stvorili jednu vrstu histerije, čemu pridonosi i dolazak velikog broja imigranata. Smatra da Europa i EU imaju i kapacitete, i mogućnosti, i potrebe da sve te ljude prime, udome i iskoriste njihovo znanje, mladost i vještine. A teško je reći hoće li ih dočekati stav da su dobrodošli kao radna snaga, u interesu zemlje u koju dolaze, ili priče da su oni “ovo” ili “ono” pa ih ne treba prihvatiti.

- Islamofobija traje dugo vremena. Kada je u Drugom svjetskom ratu Europa izgubila puno ljudi, onda su dobrodošli bili radnici, nije se pitalo jesu li muslimani, židovi ili kršćani. Sada nema posla za sve, neke stvari su dramatične, a rodile su se nove generacije koje traže posao. Izbjeglice bježe od rata tamo gdje je mir. Oni su čuli da je u Njemačkoj dobro, pa tamo i idu. S jedne strane imamo velik broj ljudi koji dolaze i pitanje je što raditi s njima, a s druge strane je to dobro jer Europa stari i dobrodošao je svatko mlad tko može raditi. Na neki se način ponavlja situacija gastarbajtera poslije II. svjetskog rata. I ljudi se tamo pitaju jesu li oni dobrodošla radna snaga ili konkurencija za radno mjesto. Čovjek koji prehoda od Sirije do Njemačke želi bolji život i ne zanima ga da se u Siriji bori za neku miliciju ili vojsku, ne znajući za koga se bore, niti protiv koga. A pripadnici ISIL-a imaju neku svoju vehabijsku ideologiju, oni nisu vjernici, oni su ideološka vojska. Isto kao Crvena armija, kao esesovci koji su se borili za Hitlera. I ja se kao musliman jako bunim protiv njih jer oni ubijaju muslimane, koji su tu najugroženiji - zaključuje Kulenović.